PULA, 14. – 17. 08. 2019.
Festival Media Mediterranea 21 u organizaciji udruge Metamedij održan je na više pulskih lokacija od 14. do 17. kolovoza.

Festival je svečano otvoren projekcijom regionalnih animiranih filmova u sklopu programa Vizualna poetika u dvorištu Muzejsko-galerijskog prostora Sveta srca. Prisutnima se prvo obratio predsjednik udruge Marino Jurcan koji je govorio o temi festivala „Hibridni jezici“ te o bogatom rasporedu programa ovogodišnjeg izdanja.

Jedan od njih je i revija animiranih filmova o kojoj je govorila programska koordinatorica Ivana-Nataša Turković. Ona je napomenula da će se kroz program ponuditi gledateljima mogućnost da zavire u lokalnu i regionalnu animiranu produkciju – kratke animirane filmove, špice, spotove i reklame. Dok se dio programa nadovezuje na festivalsku temu, drugim se dijelom željelo dati prostora za afirmaciju lokalnih i regionalnih autora i predstaviti šire područje unutar kojega djeluju.
    
Dokumentarno-animirani serijal Radiovizije u produkciji RTS-a i Platforme s kojim je revija počela predstavila je Jelena Milunović, jedna od redateljica prikazanih filmova. Radiovizija je poseban projekt koji spaja animatore i radijsku arhivu tonskih zapisa intelektualaca prošlog stoljeća i jedan je od filmskih primjera festivalske teme - hibridnih jezika.
    
Na reviji je potom prikazan rad studenata Akademije umjetnosti univerziteta u Banjoj Luci te izbor filmova Lee Vidaković, Manuela Šumberca, Vibora Juhasa, Petre Zlonoge i Saše Đuračića koji je na kraju revije pozdravio prisutne u šaljivom tonu.

U sklopu festivala, u četvrtak, 15. kolovoza u pulskoj galeriji Srpskog kulturnog centra otvorena je izložba finalista natječaja Zlatna lubenica 3.0. Prisutnima se obratio predsjednik udruge Metamedij Marino Jurcan koji je kazao da Zlatnu lubenicu čine umjetnički radovi odabrani na natječaju za autorske radove iz područja suvremene umjetnosti koji su direktno povezani s temom festivala, a koriste nove medije i tehnologije. Najbolji radovi producirani su i prezentirani na samom festivalu. Autor natječaja je udruga Metamedij, a članovi stručnog žirija su Oleg Šuran, Marko Vojnić Gin i Olga Majcen Linn.
    
Rad žirija opisala je Ivana-Nataša Turković, a član žirija Oleg Šuran koji je ujedno bio i zadužen za realizaciju postava izložbe proglasio je ovogodišnju pobjednicu natječaja - Valentinu Butumović za rad „B BL(2) 15S“.
    
„B BL(2) 15S“ je projekt nastao intenzivnim radom s fragmentiranim arhivskim materijalom svjetionika Sv. Ivan na Pučini. Osvrćući se na tehnološke promjene koje dužnost svjetioničara svode na onu svojevrsnog arhivista, ideja projekta je očuvati postojeći fragmentirani arhiv (meteorološke knjige, dnevnike događaja, tehničke crteže, priručnike za korištenje) i istražiti njegov karakter, značaj i implikacije u kojima se prepliću službeno i privatno. Istaknute karakteristike se koristite kao metode stvaranja novog arhiva koji, uslojavanjem informacija iz različitih izvora, stvara jedinstveni tekstualno-vizualni narativ na principima intertekstualnosti, dijaloga, prijevoda i interpretacije“, navodi se u opisu rada u katalogu izložbe.
    
Ostali finalisti su Mia Miletić, Gloria Arapović, Lucija Granić, Ivona Habijanec, Helena Rubčić, Barbara Radelja (Barbara Raad), Alejandra Robles i Petar Katavić te Vina Ćurčija koja je svoj rad „Sam/a u kući“ producirala na rezidenciji tijekom festivala. Na Zlatnoj lubenici su izlagali i gostujući autori: Hrvoje Hiršl i Luis Rodil-Fernández s radom „a star which is not a planet is a sun not a planet“ te Ted Hunt s radom „Sense of Time“.
    
„Propozicija ovogodišnjeg natječaja za nagradu Zlatna lubenica jest rasprava o pitanju komunikacije, tj. pitanju koje se dotiče svake komunikacije i interpretacije djela. Svaka interpretacija ima za cilj pružiti početni okvir unutar kojeg se može promatrati odabrani tretman jezika s preuzetim konceptualnim iskustvima, a djela novijeg perioda mogu se tako uspoređivati i izazvati kreativne interakcije. Na taj način umjetnost i tekst pokušavaju razraditi dijaloške odnose između prošlih i sadašnjih načina mišljenja te predvidjeti moguće daljnje razmjene“, navodi se u raspisu teme kojeg potpisuje član žirija Marko Vojnić Gin.

Treći dan, 16. kolovoza, festival se preselio u Titov park gdje je održana radionica za djecu Jezik u digitalno doba koju su vodili Daniela Škandul, Marta Bognar, Marina Giachin Paoletić i Francesco Scarpa iz Sekcije Djeca i Arhitektura Društva arhitekata Istre, a u sklopu programa Mini Mediterranea.
    
Piknik soundtrack – sada već tradicionalni dio programa u parku - donio je zvukove WunschBaum Projecta, Morskog i Miss Moon, a za zdrave napitke za djecu i roditelje pobrinula se Gordana Mofardin iz ugostiteljskog obrta Corner.
    
U parku je postavljena i instalacija Visualia Tree udruge Sonitus u sklopu spin-off festivala/festivalske razmjene programa zagovaračke platforme MI+ koju financira Zaklada Kultura nova i koju uz udrugu Metamedij i Sonitus čine još Faro 11, Muzej-Museo Lapidarium, Društvo arhitekata Istre - Società architetti dell'Istria i Labin Art Express.

Program završne večeri festivala Media Mediterranea 21 održan je u subotu, 17. kolovoza u Zajednici tehničke kulture i na Glavinićevom usponu u Puli. Nesvakidašnja lokacija bila je savršena za ugošćavanje finalnog programa festivala koji je bio satkan od prezentacije, izložbe i instalacije.
    
U samom prostoru Zajednice tehničke kulture, brojni posjetitelji su mogli pogledati rad Sophije Bulgakove „YOU ARE THE SOURCE PROJECTION AND REFLECTION“ koji je nastao u sklopu njene Summer Sessions rezidencije. Rad je aktualna serija postava baziranih na projekcijama i fokusiranih na nelinearno iščitavanje pokreta. Rad je pokušaj preinake razumijevanja fizičkog prostora i stvaranja beskrajnih kompozicija koje dopuštaju mašti da oblikuje poimanja gledatelja.
    
Bulgakova je napomenula da je verzija predstavljena na festivalu Media Mediterranea 21 razvijena i sastavljena na bazi promišljanja društvenih prostora i zajednica, uranjajući u detalje kada se radi o vezi između jezika i mašte te jezikâ međusobno. U radu na tekstu Bulgakovi je pomagao pulski umjetnik i performer Igor Zenzerović. Autorica je na kraju pozvala gledatelje da jedan po jedan istraže ova prostorna rješenja koristeći proziran zaslon i uđu u stapajuće oblake riječi – gdje pokret može biti ograničen, dok je rijeka odraza stalna.
    
Summer Sessions je mreža za razvoj talenata u suradnji s V2_ Institutom za nestabilne medije iz Rotterdama i drugim međunarodnim partnerima, a realizirana je unutar MI+ platforme.
    
Marijeta Bradić iz udruge Metamedij je potom proglasila pobjednika natječaja GIF animacije i memova “Komunikacijski šum”, a to je Lavoslava Benčić. Radovi svih natjecatelja predstavljeni su na izložbi koja je bila sačinjena od šest prastarih televizora na kojima je publika mogla pogledati GIF-ove i memove u neprekidnom loopu.
    
Kraj večeri bio je rezerviran za prezentaciju radova nastalih tijekom radionice spekulativne dizajnerske prakse „Telling The Time: A Speculation in Designing Hybrid-Languages of Time“ u organizaciji udruge Metamedij u suradnji s Odsjekom za dizajn vizualnih komunikacija (Umjetnička akademija u Splitu). Radionicu je vodio mentor Ted Hunt, nezavisni spekulativni i diskurzivni dizajner iz Londona.
    
On je napomenuo da su polaznici, podijeljeni u pet u interdisciplinarnih grupa, odabrali ulomak iz jednoga od temporalnih svjetova u knjizi „Einsteinovi snovi“ autora Philipa Lightmana kao polazišnu točku za razvijanje svojih scenarija. Odatle su nastavili istraživati kako se “jezici vremena” i “tehnologije vremena” mogu razlikovati u alternativnim vremenskim zonama i kako te razlike mogu kreirati nova značenja za razumijevanje i propitivanje složenosti i alternativa našim postojećim jezicima, percepcijama i pretpostavkama o vremenu.
    
Polaznici su potom predstavili svoje radove koje je Hunt analizirao, a zbog same provokativnosti teme vremena svako je predstavljanje proizvelo i zanimljivu debatu među gledateljima i autorima.
    
I ove je godine festival Media Mediterranea ispunio svoju zadaću u približavanju medijskih umjetnosti i novih umjetničkih praksi široj publici, omogućio mladim autorima da prikažu i produciraju svoje radove te u konačnici stvorio pogodnu atmosferu za druženje, umrežavanje i dogovaranje novih suradnji i produkcija.

(REX)