Nužno intenziviranje prodaje na vinskim cestama

OKRUGLI STOL VINISTRE
Trendovi u vinarstvu ukazuju na nužnost podizanja konkurentnosti kroz kvalitetu vina i intenziviranje prodaje na vinskim cestama. Hrvatska je premalena da bi se natjecala u masovnoj proizvodnji, no bez potpore države teško da će biti uspješna na međunarodnoj sceni. Zaključci su ovo okruglog stola „Udruženje vinarstva – što dalje: Zakonodavni okvir vinarstva u nastupajućem periodu“, održanog u sklopu osamnaeste Vinistre. Okrugli stol je okupio ključne sugovornike na temu udruživanja vinarstva i vezanih tema – Zdravka Adamovića, načelnika Odjela za alkohol u Službi za trošarine Carinske uprave; Zvjezdanu Blažić, predsjednicu uprave Badela 1862; Đuru Horvata, direktora Agrokor vina; Ivicu Matoševića, predsjednika udruge Vinistra te Miljenka Rakića, ravnatelja Uprave poljoprivrede i prehrambene industrije Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Vinistra, jedna od najuglednijih vinskih izložbi u Hrvatskoj i regiji, u Poreču se održava u period od 13. do 15. svibnja te okuplja vodeće vinare, uljare i proizvođače Istre.

Kvaliteta mora biti platforma na kojoj će se graditi strategija hrvatskog vinarstva, istaknuo je, otvarajući okrugli stol, predsjednik Vinistre Ivica Matošević - „Premalena smo zemlja da bi bili konkurentni u masovnoj proizvodnji. Moramo napraviti najbolje moguće i ispričati priču o teritoriju te intenzivirati prodaju putem vinskih cesta privlačenjem ljude u podrume. Istodobno, bilo bi dobro da vino postane motiv koji će promovirati Hrvatsku jer je riječ o organskom dijelu turističkog proizvoda. Ništa od toga nije posao koji se može odraditi preko noći, no mi, kao Vinistra, ćemo nastojati tehnički potpomoći male vinare u ovim naporima.“ Matošević je dodao kako od strane vlasti postoji dobra atmosfera suradnje, no da je još potrebno urediti elemente poput porezne politike, na koju bi se, tvrdi, trebali ugledati na susjede.

Miljenko Rakić, ravnatelj Uprave poljoprivrede i prehrambene industrije Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, u kontekstu je promocije hrvatskih vina na međunarodnoj sceni istaknuo primjer Austrije, gdje trećinu aktivnosti financiraju vinari, treći država, a trećinu regije. „Postoji spremnost da se iz okvira hrvatskog proračuna podupru aktivnosti promocije hrvatskih vina na međunarodnoj sceni. Dogovoreno je kako će proračun stati iza ovih aktivnosti. Također, u tijeku su razgovori s ministarstvom turizma da se uključi u ove aktivnosti“, dodao je.
 
„Naše posebnosti, potencijali mozaika koji čini brend vinske Hrvatske, nešto su što treba cijeniti. Ovakvih položaja ima malo u svijetu. U tom smislu, resorna ministarstva moraju razumijeti našu želju da budemo konkurentni. Naša artikulacija zahtjeva je poslovna logika kojom bi, u suradnji s partnerima, trebali polučiti rezultate“, istaknuo je, pak, direktor Agrokor vina Đuro Horvat. On je dodao kako su se državna sredstva za promociju dosad koristila miješano, no kako sada postoje konkretne mjere, na temelju kojih se treba odlučiti o prioritetima. Zaključio je kako je provođenje tih aktivnosti preduvjet konkurentnosti.

Govoreći o primjerima carinske regulacije u zemljama Europske unije, Zdravko Adamović, načelnika Odjela za alkohol u Službi za trošarine Carinske uprave, istaknuo je kako zemlje u našem okruženju imaju trošarinu od nula eura. „Od 27 zemalja članica EU, 12 ih je propisalo pozitivnu razinu trošarine na mirna i pjenušava vina. Sama činjenica što smo mi propisali trošarinu od nula kuna poticaj je za vinare“, zaključio je Adamović.

Zvjezdana Blažić, predsjednica uprave Badela 1862, upozorila je kako je izvoz vina velika investicija, koja ne dolazi sama od sebe. „Hrvatska nije konkurentna. Bez ulaganja, bez potpore države teško da ćemo moći napraviti veće korake u tom smjeru. Izvoz je veliko ulaganje koje ne dolazi samo od sebe“, ocijenila je.

Na okruglom stolu je također istaknuto kako je u Hrvatskoj trenutno aktivno oko 1700 malih vinara, što govori o važnosti ovog poljoprivrednog sektora. Govornici su naglasili oblike potpore koji će biti na raspolaganju vinarima u sklopu približavanja i ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

U tom je smislu istaknuta nužnost registracije vinogradarskih površina prije ulaska u EU te je upozoreno da dio etabliranih vinskih zemalja Unije lobira za nastavak zabrane sadnje vinove loze. Procjenjuje se kako bi se u Hrvatskoj trebalo registrirati oko 30 tisuća hektara vinograda.(REX)