GERHARD ERTL
?itavo jedno veliko podru?je kemije bavi se reakcijama što se dešavaju na površinama. O ?emu se radi? Ukratko, stvar je u tome da tvari na površinama, tj. na granicama faza, imaju ponešto druk?ija svojstva nago u svojoj unutrašnjosti. Neke tvari, zato, omogu?uju olakšavanje kemijskih reakcija, koje ina?e idu vrlo teško, ako se na njihovoj površini zbivaju željene promjene. Upravo je to princip na kojemu se temelji rad katalizatora, što se danas nalaze u gotovo svim automobilima, a katalizatori igraju klju?nu ulogu i u industriji. Tako?er, površinska kemija odgovara i na pitanja zašto i kako željezo r?a, koji su procesi i zašto odgovorni za uništavanje ozona, što se dešava unutar poluvodi?a u elektroni?kim elementima, kako rade gorive ?elije itd.
Upravo je ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade iz kemije, Gerhard Ertl, me?u prvima uo?io golemi tehnološki potencijal površinske kemije. Njegovi mnogobrojni eksperimenti rasvjetlili su gotovo ?itavo ovo podru?je kemije. Zato, uglavnom iza svega što se, studiraju?i kemiju, u?i o površinskoj kemiji, kao i iza svih tih katalizatora u automobilima, iza efikasne proizvodnje umjetnih gnojiva, stoji ovaj veliki kemi?ar.