Nastava na daljinu – najnoviji izazov za školstvo i matematiku

PIŠE: NENAD KUZMANOVIĆ, DIPLOMIRANI MATEMATIČAR
Moja iskustva kao nastavnika matematike viših razreda osnovne škole u vrijeme ove zaraze koronavirusom mogu biti korisna za daljnja promišljanja i planiranja nastave. Imam preko 20 godina radnog iskustva kao nastavnik i u osnovnim i u srednjim školama. Moje iskustvo u organizaciji vannastavnih matematičkih projekata je veliko, pa su svi ti razlozi doprinijeli da, barem ovim tekstom, doprinesem budućoj kvalitetnijoj nastavi. Napominjem da se sve što je napisano odnosi samo za matematiku.

- Tko je i koliko izgubio nastavom na daljinu?
- Kako optimalno organizirati daljnji rad?
- Kako nadoknaditi nenaučeno gradivo?
- Kako to da je „omražena stara škola“ postala idealno mjesto školovanje i za učenike, nastavnike i roditelje?

Pitanja se nižu.

Školu na daljinu bih usporedio s ljubavlju na daljinu.

Želim pojasniti situaciju, jer je potrebno puno mudrosti kako bi u budućnosti organizacija nastave bila učinkovitija, ako se ova pošast nastavi.

Postavimo nekoliko tvrdnji.

1. Škola na daljinu nije tako učinkovita kao klasični vid nastave.

2. Rad u grupi je puno učinkovitiji od pojedinačnog rada.

3. Gledanje edukativnih filmova, bez dodatnih objašnjenja učenicima nije najbolje rješenje, pogotovo u školi na daljinu. Napravio sam više edukativnih filmova za svoje učenike, pa sam analizirao koliko učenici gledaju te filmove u nastavi na daljinu. Zaključak je da manje od 40% učenika odgleda film do kraja, a gledanost učenika padne na 50% već nakon jedne minute.

4. Škola na daljinu uživo je učenicima i fizički naporno, jer buljiti ponekad u tablet oko 6 školskih sati nije nimalo ugodno.

5. Matematika je posebno osjetljiva, jer se novo gradivo temelji na starom gradivu.

6. Moje iskustvo je da najbolji učenici u nastavi na daljinu gube desetak posto potencijalnog znanja koje nisu dobili u odnosu na prethodne generacije, osrednji učenici barem 25%, a najlošiji učenici nisu skoro ništa na gubitku. Ovi potonji ni prije nisu znali rješavati osrednje zadatke, a ni na nastavi na daljinu ne postižu bolje rezultate.

7. Posebno su oštećeni učenici sedmih i osmih razreda osnovne škole, jer je oko tri četvrtine zadataka na državnoj maturi iz osnovnoškolskog gradiva. U pitanju su teži zadaci iz tog gradiva. Na primjer, 25 zadataka od sveukupno 32 zadatka su na državnoj maturi iz matematike iz osnovnoškolskog gradiva.

Nadalje, razredima u kojim predajem matematiku (škola nije u Istri) bilo je do ovih proljetnih praznika 13 (i slovima trinaest) dana nastave na daljinu, pa su u puno boljem položaju nego učenici razreda koji su iz bilo kog razloga morali biti puno dulje na nastavi na daljinu. Primjerice, učenici u Istri.

Nastava na daljinu će sigurno ostaviti posljedice na (ne)znanje iz matematike na istarske učenike, jer su češće nego drugi učenici bili van učionica i pored ekrana pratili nastavu. S kakvim će predznanjem učenici osnovnih škola doći u srednju školu? Profesori će smatrati da oni dobro znaju rješavati linearne jednadžbe ili rad s razlomcima, no hoće li biti tako?

Ono što je znanje tablice množenja u osnovnoj školi to je rješavanje jednadžbi u srednjoj školi.

Što će biti kroz nekoliko godina kada sadašnji istarski osnovci dođu na državnu maturu?

Neće se, valjda, dozvoliti da istarski učenici kroz 4, zamislite, već kroz četiri godine ispodprosječno riješe državnu maturu iz matematike s posljedicom da ne mogu upisati najkvalitetnije fakultete ili ako ih i upišu da im budu toliko teški da već na prvoj godini moraju odustati zbog, pogađate, slabog znanja matematike.

Prosvjeta je odgojno-obrazovni sustav. U nastavi na daljinu obrazovanje je zastupljeno, ali odgojna komponenta je minimizirana. Umjesto nastavnika školovane osobe odgoj preuzimaju internetske igrice, društvene mreže i slično s dalekosežnim posljedicama.

Kao što novo vino ne ide u stare mješine ili novi software na prastari hardware tako se i škola na daljinu ne može samo nadodati na stari školski sustav kao što se ishitreno to moralo učiniti.

Sad je situacija drugačija, postoji dragocjeno iskustvo. Prije svega, ovakav vid nastave na daljinu treba maksimalno izbjegavati. Što se matematike tiče predlažem dva rješenja, ako se već bude moralo i sljedeće godine koristiti nastava na daljinu.

Prvo rješenje:

Ovo bi rješenje funkcioniralo na nivou županije. Svi učenici starijih razreda osnovne škole (predmetna nastava) jedne županije bi bili razvrstani u više homogenih grupa. Homogene grupe bi se odredile na osnovu učenikovog predznanja i sposobnosti tako da može pratiti stupanj nastave svoju grupe. Kod nastave na daljinu bi jedna homogena grupa cijele Istre imala istovremeno nastavu. Prvo bi se odgledao kvalitetan, za to posebno pripremljen edukativan film. Zatim bi učenici samostalno radili zadatke. Kod samostalnog rada bi imali stalnu podršku nastavnika matematike (ne nužno uvijek svog nastavnika) koji bi im pomagali u radu. Podrška može biti telefonom, porukama, video vezom. Naravno, može biti i domaće zadaće. Organizacija ovakvog rada je veliki posao, ali može se napraviti.

Drugo rješenje:

Nastava se može organizirati u velikim prostorima. Ovisno o prostoru i broju učenika koji može prisustvovati bi se i nastava organizirala. Pula ima više velikih zatvorenih prostora (sportske dvorane po školama i sportska dvorana Mate Parlov, INK, kino Valli itd.) gdje se može organizirati nastava. Kad je toplije vrijeme nastava se može organizirati u areni, malom rimskom kazalištu i svuda gdje se mogu staviti stolice, projektor, zvučnici i preostala potrebna dodatna oprema. Osim predavača, morali bi biti i nastavnici koji će obilaziti učenike i pomagati im. FFP2 maske bi za takve događaje morale biti obavezne.

Priprema maturanata za državnu maturu iz matematike (niža razina) može biti generalna proba za takvu nastavu.

Kako to može utjecati na gospodarstvo Istre i posebno na turizam?

Dugoročno za gospodarstvo je kvalitetno obrazovanje neophodno. Osvrnut ću se na turizam. Problem s nastavom je u cijeloj Evropi. Eto ideje!

Školski turizam, za male Talijane, Nijemce, Mađare, Čehe, Slovence… Svi su oni imali i većih problema od nas, pa neka arena bude centar matematičkog znanja, jer matematika je svuda ista, isti simboli. Siguran sam da ne bi bio veći problem dovesti izvrsne matematičke pedagoge iz bilo kog govornog područja, a prostor u sklopu hotelskog naselja gdje bi se održavala nastava bi se već našao. Epidemiološke mjere se podrazumijevaju, ne samo na riječima, već i praktično.

Za kraj.

Dosadašnji način nastave u vrijeme ove zaraze je bilo nužno zlo, no vrijeme je da se unaprijedi. Različiti županijski stožeri su imali šareni pristup školstvu, otvaranju ugostiteljskih objekata, teretana i tako dalje. Tko je vukao dobre poteze, a tko dobre ja nisam stručan da bih ocjenjivao. No, istarski učenici su najmanje bili u školskim klupama s posljedicama koje u ovom trenutku možemo samo pretpostavljati.

Od ideje do realizacije velikog projekta je veliki, često i trnovit put. Koliko implementacija predloženih projekata koštala? Neznanje je najskuplje. Na jednom predavanju sam čuo da je dovoljno da se u dvije generacije ne prenosi nikakvo znanje i
čovjek bi se opet morao vratiti u špilje. Zakinuti mlade Istre, Hrvatske, Europe pa i šire za odgovarajuće matematičko znanje bio bi veliki civilizacijski korak unazad.

Bilješka o autoru:

Nenad kuzmanović je bio predsjednik Hrvatskog matematičkog društva – podružnica Istra, zatim predsjednik Matematičkog društva Istra. Trenutno je predsjednik udruge Centar znanja čije je sjedište u Puli. Ima veliko iskustvo u vođenju i osmišljavanju vrlo kvalitetnih matematičkih projekata gdje je bilo i preko 500 sudionika. Ekipna natjecanja iz matematike se godinama provode diljem Hrvatske s tisućama učenika. Malo tko zna da je on osmislio prvo ekipno natjecanje u Hrvatskoj. Bilo je to ekipno natjecanje istarskih osnovnih i srednjih škola u Puli 2006. godine. Njegov pravilnik (s kozmetičkim izmjenama) se masovno koristi diljem Hrvatske. Matematički televizijski kvizovi na pulskoj TV Novoj „Školski sat matematika“ i „Vijuga plus“ su bili zanimljivi mnogim gledateljima. Njegov doprinos tim kvizovima je bio veliki.

Na Internet stranici http://www.cezna.hr/kn.html se mogu pogledati aktivnosti Nenada Kuzmanovića.

(rex)

Facebook komentari