REGIONALOVA  PREPORUKA ZA VIKEND IZLET
Piše:Doris Flori?i?
Slap Sopot, omiljeno izletište brojnih doma?ih i stranih gostiju, nalazi se u selu Flori?i?i, a ve?ina ljudi, željnih prirode, lijepih vidikovaca i krajolika, odlu?uje do njega do?i pješa?kom stazom Sv. Šimuna.Slap Sopot, iznena?uje svojim neobi?nim uklapanjem u krajolik, koji je mješavina flisnog terena, bjelogori?ne šume, a  kod samog slapa, krajolik je  stjenovit i podsje?a na morsku obalu. Izmjenjuju se plava boja lapora, siva boja glinom bogate zemlje i šuma koja se ispreple?e s crnogoricom na pojedinim djelovima staze. Svodovi ogromne jame slapa, ?udesna su tvorevina  mo?i vode, koja je tisu?ama godina oblikovala vapnenac. Nije slu?ajnost da mjesto podsje?a na morsku obalu jer brojne okamine školjaka, puževa i drugih morskih organizama koji se mogu uo?iti samo pažljivim promatranjem dokazuju da je ovo mjesto nekada bitno druga?ije izgledalo. Naime, ?ini se da je nekada jako davno ovo mjesto zapravo bilo morsko dno. Slap je visok oko 30-ak metara i u svome podnožju tvori zeleno jezerce koje je stanište, nekada riba, a danas uglavnom žaba. Ve?ina posjetitelja se uglavnom odlu?uje za razgledavanje s gornje strane, no mogu?e je si?i i do podnožja iako je staza malo opasna.
Slap je najbolje posjetiti u jesen, zimu ili prolje?e jer tada ima najviše vode, a i nije pretoplo za pješa?enje. Preko potoka koji se slijeva u slap, pruža se višestoljetni most koji je nekada bio glavna poveznica svih sela s lijeve strane potoka s Pi?nom, središtem biskupije. Most je voda, koje je nekada bilo puno više u povijesti zasigurno mnogo puta oštetila, a mještani su ga uvijek iznova popravljali. Poslijednji put kada je voda nanijela ve?u štetu mostu bilo je negdje oko 1953. godine i mještani su ponovno, po tko zna koji put popravljali most baš kao što su to ?inili i njihovi preci prije njih. Put za Pi?an je bio dovoljno širok za prolazak volova s vozom, a i sada je prohodan i njime se može vrlo brzo sti?i do Pi?na, usput razgledati ku?e koje su davno izgubile svoje stanovnike, a neke se više ni ne naziru od guste šume.
Osim slapa, na stazi Sv. Šimuna ima nekoliko ruševnih crkvica i zaseoka od kojih vrijedi pogledati selo Žlep?ari i crkvicu Sv. Marije Magdalene. Selo, Žlep?ari, smješteno je u samom podnožju Gra?iš?a i prvo je mjesto na koje nailazimo na stazi. Djeluje pomalo bajkovito zbog napuštenih ku?a obraslih bršljanom, vodenica, mosti?a i poto?i?a, a nastanjuju ga samo dvije obitelji. Na drugom djelu staze, nakon Sopota, slijedi uspinjanje prema crkvici Sv. Marije Magdalene koja oduševljava prije svega zbog svog izuzetnog položaja na samom vrhu brdašca. Uspinjanje do crkvice možda nije lako, ali pruža doista lijep osje?aj kad se ondje do?e, ponajviše zbog vidika koji se odande pruža. Ukoliko želimo sti?i do Gra?iš?a, nastavljamo istim putem naprijed kraj crkvice odnosno stazom Sv. Šimuna, prolazimo kraj nekoliko izvora i uživamo u pejzažu, s desne strane vidimo Gologoricu i Gologori?ki Dol, a s lijeve strane, Pi?an i Gra?iš?e. Za one manje sklone pješa?enju ili vožnji biciklom, na slap se može do?i i automobilom tako da se s ceste Pazin – Labin, u mjestu Zajci ili Most Pi?an skrene prema selima: Donji Kralji, Švi?i, Flori?i?i (cca 3 – 4 km ). Automobilom se nakon razgledavanja slapa Sopot tako?er može sti?i u mjesto Žlep?ari (lijevo cca 1.5 km) ili do crkvice Sv. Marije Magdalene (ravno cca 2 km) iz mjesta Flori?i?i. I na kraju valja spomenuti da je podru?je slapa Sopot, 1979. godine proglašeno zašti?enim krajolikom.