ZA ONE KOJI I DALJE NE VJERUJU: STRU?NE STUDIJE
S obzirom da se ve? dulje vrijeme u medijima postavlja pitanje vjerodostojnosti primjedbi vezanih uz rad tvornice kamene vune Rockwool Adriatic d.o.o. i ekološki utjecaj proizvodnje kamene vune na okoliš i ljude, udruga Naša zemlja dostavlja dokumente, kako kaže razloge neprihvatljivosti pogona Rockwool u pi?anskom gornjem lugu. Nezavisnu studiju o utjecaju na okoliš tvornice Rockwool su na zahtjev aktivista izradili prof.dr.sc. Stanko Urši? v.r. i prim.dr.sc. Lucijan Mohorovi?, ?lan UO Hrvatskog društva za zdravstvenu ekologiju. Ovi su dokumenti ve? bili ponu?eni na objavu dnevnim novinama Glasu Istre ?iji urednik nažalost nije shvatio ozbiljnost stanja na terenu vezanog za rad tvornice, kao niti zna?aj dokumenata koji procjenjuju ekološku prihvatljivost proizvodnog procesa proizvodnje kamene vune, smatraju iz Naše zemlje.
„Usput, pozivamo sve gra?ane da nam se pridruže na prosvjedu koji ?e se u nedjelju 31. kolovoza u pet do podne održati ispred tvornice Rockwool Adriatic d.o.o. Okupljanje gra?ana koji nas žele podržati planira se na placi u Potpi?nu s po?etkom oko 11 sati“, javljaju ?lanovi udruge Naša zemlja. Donosimo oba dokumenta:
RAZLOZI NEPRIHVATLJIVOSTI POGONA «ROCKWOOL» U PI?ANSKOM GORNJEM LUGU/PI?AN – ANALIZE PREMA STUDIJI UTJECAJA NA OKOLIŠ.
POGREŠNI IZBOR LOKACIJE POGONA. NEPRIHVATLJIVE KARAKTERISTIKE POGONA – KAPACITET / DIMENZIONIRANJE SU TAKVI DA JE NAKON NJEGOVA PUŠTANJA U RAD NEMOGU?E ODRŽATI ?ISTI OKOLIŠ ?AK I U GRANICAMA DOPUŠTENIH ONE?IŠ?ENJA (POGOTOVO JE NEMOGU?E VRATITI PRIJAŠNJE STANJE ZRAKA PRVE KATEGORIJE ?ISTO?E)
obrazloženje 1.1.
Pogon Rockwool Pi?an smješten je u nevelikoj dolini nalik na zdjelu nepravilna oblika na lokaciji nasred Pi?anskog gornjeg luga na nadmorskoj visini od 24 metra. Do prvih obronaka, sjeverno i južno, jedva tristo metara. Prema zapadu, uzbrdo do Pi?na (347 m nad morem) ima manje od tri km. Obližnji Pavlinov brig na dvjesto je i dvadeset i pet metara nadmorske visine. Jugozapadno, Kukurini se naslanjaju na Kruh (359 m), dok je Potpi?an jedva pola km južno od pogona. Iza njega je Dumbrova (118 m) i kilometar dalje ?ambareli?i na 166 m. Isto?no, jedva tri km dalje, Laniš?e, Filipaši, Purgarija ?epi?, drže se uzvisine negdje na 105 m. Sjeverno, kilometar i pol od luga, Karli?ki vrh iznad Tupljaka ima 224 m, dok jugozapadno i južno spomenuti Kruh, Goli brig (307 m) i Straža (306 m) te ostala brda južno i jugoisto?no ?ine «zid» dok je jedini izlaz iz «zdjele» na istok, južno od Laniš?a i Purgarije, prema ?epi? polju, preko uzvisine 50-110 m, ali i to samo još od padina U?ke, jedva ?etiri kilometra isto?nije.
obrazloženje 1.2.
Ispuštanje dima i one?iš?enog zraka provodi se kroz dva dimnjaka, jedan visok sedamdeset i pet metara i drugi visok trideset metara. U okoliš odlazi godišnje više od ?etiri milijarde i tristo milijuna prostornih metara dima, otrovima one?iš?enih plinova i prašine, oko dvanaest milijuna prostornih metara dnevno. Budu?i da su grani?ne vrijednosti za zrak druge (ne prve!) kategorije kakvo?e, tisu?u puta (otrovna prašina) do deset tisu?a puta manje (sumporni i dušikovi oksidi itd.) od onih za ispuštanja iz ovog pogona, navedene milijarde prostornih metara razrije?ene stotinu puta ulaskom u okoliš još uvijek pove?avaju razinu optere?enja zraka druge kategorije u koji ulaze, ve? prema vrsti one?iš?enja, za deset do sto puta ili za tisu?u do deset tisu?a posto.
Nadalje valja uo?iti da nakon stostrukog razrje?ivanja treba ra?unati s više od ?etiri stotine milijardi prostornih metara godišnje, više od milijarde dnevno, degradiranog zraka (v. gore). Kada se uzmu u obzir dimenzije «zdjele», prostora ome?enog kako je gore opisano (v. to?ku a ovog odsjeka), to je posve dovoljno da ispuni svaki dan sloj zraka na visini izme?u 100 i 300 m u «zdjeli» u velikom dijelu šireg podru?ja, a posebno iznad ugroženog podru?ja, (?ak i Studija navodi (16/61) da ?e najve?e koncentracije one?iš?enja biti na visini od 149-156 m!), zrakom lošijim tristo posto preko granice za drugu kategoriju kakvo?e u sretnijem slu?aju relativno ravnomjernog širenja u atmosferi. U slu?aju lokalnih prekoncentracija uzrokovanih odre?enim strujanjima i/ili temperaturnom inverzijom taj se u?inak lokalno može jako pove?ati.
obrazloženje 1.3.
Problemi koji mogu nastati kod temperaturnih inverzija u podru?ju o?iti su budu?i da zbog konfiguracije prostora (kotlini sli?an prostor) treba o?ekivati znatan broj razdoblja temperaturnih inverzija. (Primjerice, za Pulu Studija navodi 42 slu?aja prizemnih inverzija u razdoblju od dva mjeseca, dok za podru?je neposredno o kojem je rije? nema niti jednog podatka!!). Nadalje, treba o?ekivati probleme u slu?aju slabih strujanja (znatni udio ondje!) ili TIŠINA (studija navodi gotovo 40 % tišina!!!), te slu?aju relativno slabih strujanja iz sjeveroisto?nog – jugoisto?nog smjera, kad je strujanje upravo «nabijati» one?iš?enja u «zdjelu» (ukupno ima 40% strujanja iz tih smjerova. ?ak i studija navodi da ?e maksimum one?iš?enja biti sjeverozapadno od pogona.). Iz svega proizlazi da treba o?ekivati lokalne prekoncentracije i zadržavanje mnogostruko pove?anog one?iš?enja. Pritom se nikako ne smije izgubiti iz vidika ?injenica da se formaldehid (kancerogena, nadražuju?a tvar, otrov prve skupine) i fenol (otrov druge skupine) te amonijak (otrovan, nadražuju?i) dijelom ispuštaju kroz dimnjak visine 30 metara (što u odre?enim okolnostima donosi one?iš?enje prizemnog sloja otrovima prve kategorije štetnosti!) te da nema nikakvih podataka o ispuštanju prašine iz sekcije za piljenje, gdje se prašina, nakon prolaska kroz «vre?asti filter» ispušta kroz dimnjak visine 10 metara.
obrazloženje 1.4.
Kod razmatranja problema s prašinom koja se ispušta iz sekcije za piljenje kao i, uostalom, s onom ispuštenom kroz 75 i 30 – metarski dimnjak nužno je uzeti u obzir 1.) veliku koli?inu te prašine budu?i da se radi ukupno o najmanje 160-170 tona godišnje, a u prostornom metru one?iš?enih plinova pritom može biti i preko milijardu mikro?estica (submikronskih dimenzija) te otrovne prašine. Kada u?u u plu?a, a te mikronske/submikronske ?estice ulaze duboko, uglavnom nikad više ne iza?u van. Ovdje nije od koristi ?injenica da je masa te prašine po prostornom metru relativno malena (broj ?estica je nezamislivo golem i osigurava stalnu ugroženost u cijelom prostoru jer su te ?estice nosa?i teških otrova, od kadmija i kroma i drugih teških metala do razli?itih organskih otrova). Kod razmatranja utjecaja prašine treba uzeti u obzir da to tako?er zna?i ispuštanje mirisnog «dodatka» od 388 tona amonijaka godišnje, uz više od 50 kg kroma i više od 20 kg kadmija (otrovi prvog razreda štetnosti) 90 kg arsena i 85 kg olova (drugi razred štetnosti), a sve lijepo raspršeno u opisanoj prašini. Šljaka je dodatno «zakrabuljena» formulacijom «šljaka / dolomit» te «šljaka komponenta briketa». Nigdje ni najoskudnijeg podatka o kakvoj je šljaci rije?.
obrazloženje 1.5.
Opis zahvata daje podatak za potrošnju sirovine (za dvije linije) 300.000 tona godišnje (strana 150) što nije u sladu s podacima tablice ulaznih sirovina gdje to može biti i preko 400.000 tona, bez goriva. Normalno je o?ekivati da ?e i one?iš?enje zraka i ostalog biti proporcionalna pove?anju od 100.000 tona.
NEDOSTATAK PODATAKA I LOŠIJI STANDARDI OD SUVREMENIH.
obrazloženje 2.1.
Nema podataka o ispuštanju žive i talija. Bez obzira na predvi?enu razinu tih emisija, potpuno je nedopustivo izostavljanje tih podataka budu?i da se radi o tvarima prve kategorije štetnosti. Nema tako?er nikakvih podataka o mikrokemijskom sastavu ulaznih sirovina glede sadržaja tih primjesa kao i kadmija te teških metala koji predstavljaju opasnost pod zdravlje. Jedini abioti?ki / štetni metal naveden u tablici sastava sirovine je aluminij!
obrazloženje 2.2.
Ispuštanje prašine (v. gore to?ku 1.4.) u pogonu Pi?an sto posto je ve?e nego u modernom danskom pogonu. Ispuštanje formaldehida (otrov prvog razreda štetnosti) tako?er, ispuštanje fenola (otrov drugog razreda štetnosti) tristo posto ve?a itd.
(Analiza u?injena na traženje udruge za zaštitu okoliša, Pi?an. U Zagrebu travnja 2008.)
Prof. dr. sc. Stanko Urši?, v.r.
ARGUMENTI PROTIV PRAVOVALJANOSTI „ STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLIŠ“
ROCKWOOL TVORNICE MINERALNE VUNE U PODUZETNI?KOJ ZONI U TUPLJAKU (PI?AN)
Ratificiranjem AARHUS KONVENCIJE 8. prosinca 2006. g., Hrvatska se obvezala primjenjivati konvenciju, te tako pokazati doseg demokratskih prava gra?ana ?lankom 1.: „Radi doprinosa zaštiti prava svake osobe sadašnjega i budu?ih naraštaja na život u okolišu pogodnom za njegovo ili njezino zdravlje i dobrobit, svaka ?e stranka jam?iti pravo pristupa informacijama, sudjelovanja javnosti u odlu?ivanju o okolišu i pristupa pravosu?u u pitanjima okoliša sukladno odredbama ove Konvencije.
Smatramo da STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ“ ROCKWOOL TVORNICE MINERALNE VUNE U PODUZETNI?KOJ ZONI U TUPLJAKU (PI?AN), ne zadovoljava odredbe ?lanka 1. i 2. iz Aarhus konvencije.
Smatramo da STUDIJA nije ispunila uvjete i iz ?lanka 2. i 4. PRAVILNIKA O PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ( NN 59/00), jer : Studija dopušta narušavanje ekološke stabilnosti i biološke raznolikosti okoliša.
Studija nema COST-BENEFIT analizu koja bi pokazala koristi i troškove zahvata u okolišu za užu i/ili širu zajednicu, uvažavaju?i socijalne, demografske, gospodarske, ekološke i osobito zdravstvene ?imbenike.
STUDIJA prosu?uje : „ opravdano se o?ekuje stalno ili povremene emisije štetnih tvari u atmosferu…..što posredno može utjecati na tlo „ !!??
Studija nema posebne elaborate o meteorološkim, klimatskim, hidrološkim, hidrogeološkim, geološkim, geotehni?kim, pedološkim, bioekološkim, krajobraznim prilikama i procjene utjecaja takve prljave industrije.
Studija koristi meteorološke podatke dobivene 80-tih godina u Strmcu a prigodom priprema za izgradnju TE Plomin 2. Površnost se o?ituje u „previdu“ da je Tupljanska dolina zbog konfiguracije, pretežni dio godine pokrivena maglom, pa zbog temperaturne inverzije pogoršava nepovoljni utjecaj emisija i pove?ava prizemne koncentracije plinova, cancerogena ( formaldehid,fenoli, dioxini, furani i dr) i PM 10-2,5 µm( lebde?e ?estice) ,24- satnim emisijama kroz cijelu godinu iz tri dimnjaka :
a) 75 m : SO2 ( 360 t/god),NOx(148 t/god, CO( 40 t/god) i H2S(1 t/god) !!?? me?utim podataka o emisijama CO2 nema ??!!
b) 30 m : Formaldehid ( 32 t/god), Fenoli ( 47 t/god,) NH3 ( 216 t(god), Lebde?e ?estice- PM (171 t/god) bez oznake veli?ine!
c) 10 m: navodi se samo podatak da ovaj dimnjak ispušta samo krupne ?estice iz piljenja gotovog proizvoda bez oznake veli?ine PM !
O?igledno je autor Studije bio pod vremenskim pritiskom naru?ioca, jer se pra?enje kakvo?e zraka i meteoroloških parametara, predvi?a nakon po?etka proizvodnje, mjerenjem kroz 1 godinu dana , na visini od 10 metara od tla !!
Klju?ni je propust Studije što nije izra?en elaborat o potencijalnom štetnom zdravstvenom aspektu tehnološkog procesa, koji predvi?a:
taljenje sirovine uz
nedefinirane dodatke ( ?)
nedefinirani otpad (?) i
koks
Ova tehnologija je vrlo rizi?na jer se u svim fazama proizvodnje pojavljuju visoko rezistentni i u najmanjim koli?inama po zdravlje opasni dioxini, furani ali i drugi još nepoznati spojevi fizikalno-kemijskih reakcija kao rezultat miješanja opasnog otpada i dodataka.
Nije izra?ena studija o troškovima lije?enja i saniranja posljedica rada takvih objekata.Nedopustivo je da se troškovi „skrivaju“ iza velikih profita i neusporedivo su ve?i ako se tu uklju?e i štete na tlu i vodama. Jasno je da se troškovi moraju osiguravati na teret našeg državnog prora?una i izvora lokalnih zajednica, umanjuju?i time sredstva za zdravstvenu zaštitu i naš životni standard.
Sa zdravstvenog aspekta veliki propust je u?injen ne vode?i ra?una o PM koji vezuju?i NO2, SO2 i teške metale iz procesa proizvodnje, postaje važan rizi?ni ?imbenik za mnoge razli?ite bolesti.
Lebde?e ?estice-PM su solidne ili teku?e ?estice u zraku razli?itih veli?ina , mjerene u mikrometrima (10-2.5 µm) koje se udisanjem kumuliraju u respiratornom sistemu. Pokazalo se je da ljudi izloženi duže od 24 h, kroz cijelu godinu, udisanjem ulaze u najdublje dijelove respiratornog sustava i krvnu cirkulaciju i imaju visoku korelaciju sa bolestima srca, infarktima i preranim mortalitetom, uklju?uju?i i rak plu?a, mozga kao i ošte?enje nero?ene djece.( Pope et al,JAMA,March 8, 2002, vol 287,N 9); (de Kok TK et al. Mutat resp,2006 Nov-Dec; 613(2-3): 103-22)
Nepovoljan efekt duši?nog dioxida- NO2 na mortalitet starijih osoba je viši u gradovima gdje je i ve?a koncentracija PM10 u zraku zbog velikog prometnog zaga?enja. ( Samoli E et al, Eur Respir J,2006 Jun; 27(6) 1129-38). Recentne studije pokazuju da su i kratkotrajne ekspozicije sumpornom dioxidu ( SO2), dimu i duši?nom dioxidu ( NO2), povezane sa statisti?ki zna?ajnim pove?anjem mortaliteta kod kardiovaskularnih i plu?nih bolesnika. ( Rabczenko D et al, Przegl Epidemiol,2005; 59(4): 969-79).
.Recentna istraživanja ukazuju na opažanja da je 30-50% pove?anja raka plu?a povezano sa udisanjem krupnih ?estica.(Cohen AJ,Pope CA,Envir Health Perspect,1995 Nov;103,219-224) te da cementare, željezare, industrijsko sagorjevanje ulja i termoelektrane na ugljen, emitiraju signifikantne koli?ine dioxina.(CHEN CM. Chemosphere.2004 Mar;50:1413-1420.)
Glavna zamjerka Studije je potpuno ignoriranje utjecaja radioaktivnosti na zaposlenike, stanovništvo, na vode i hranidbeni lanac.
Investitor navodi da ?e se kao osnovna sirovina koristiti kamen vulkanskog porijekla tj bazalt i diabaz.Poznato je da su kamenja tog porijekla radioaktivna. Isto?na Istra je karakterizirana visokom razinom prirodne radioaktivnosti, zbog svojstva ugljenih nalazišta ?ija aktivnost Urana 238 iznosi 300 Bq/Kg, koja je 10-15 puta viša od prosjeka aktivnosti ugljena u cijelom svijetu.Ova nepovoljna prirodna pojava je dodatno optere?ena ?injenicom da se je dugogodišnjim sagorijevanjem ugljena u TE Plomin 1, stvorio deponij preko 1 milion radioaktivnog krutog otpada, gdje je koncentracija radioaktivnosti 4 puta ve?a nego li u nesagorijelom ugljenu a koji nije klasificiran kao opasni otpad ! ( podaci Ministarstva za zaštitu okoliša)
S obzirom na nepovoljno postoje?e stanje okoliša u ovom dijelu istarskog poluotoka
zahtijevamo da se ova ?injenica mora uzeti u obzir pa postavljamo zahtjev da se bezuvjetno napravi elaborat i analiza fizikalno-kemijskih svojstava uvoznih sirovina odnosno vulkanskog kamena i energenata.Prema dobivenim nalazima o?ekujemo i eventualnu reviziju stava Komisije za procjenu utjecaja na okoliš i zdravlje i javnu obznanu.
U Labinu, velja?e 2007. Prim dr sc Lucijan Mohorovi?
?lan UO Hrvatskog društva za zdravstvenu ekologiju
