Na sjednici Gradskog vijeća usvojen zaključak o Kaštijunu

Na sjednici Gradskog vijeća usvojen zaključak o Kaštijunu-100427

HITNO SE TREBAJU PODUZETI SVE MJERE RADI RJEŠAVANJA NEUGODNOG MIRISA
Na jučerašnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Pule sa 14 glasova ZA usvojen je Zaključak o Kaštijunu kojim se tvrtka poziva da hitno poduzme sve potrebne aktivnosti u koordinaciji s Istarskom županijom i ostalim komunalnim poduzećima na području Istre radi rješavanja pojave neugodnog mirisa te da do kraja kalendarske godine Kaštijun d.o.o. dostavi Gradskom vijeću izvješće o planiranim i poduzetim mjerama.

Kao što smo već pisali, Gradsko vijeće je prihvatilo prijedlog oporbenih vijećnika za sazivanjem sjednice vijeća na kojoj bi se raspravljalo o temi vezanoj uz Kaštijun te je u dnevni red kao 12. točka stavljena tema Kaštijuna pod naslovom tematska točka.

Oporbeni vijećnici su nezadovoljni odgovorom predsjednika Gradskog vijeća napustili sjednicu, jer su htjeli da ili bude tematska sjednica ili da bude prva točka Dnevnog reda. Nakon njihovog odlaska usvojene su odluke za redovno funkcioniranje Grada i tema Kaštijun je već oko 18,45 sati došla na red.

Izvješće o stanju i radu postrojenja ŽCGO Kaštijun iznio je predsjednik Uprave Kaštijuna d.o.o. Darko Višnjić koji je kazao kako je uspostava sustava gospodarenja otpadom složen i dugotrajan proces, pri čemu Hrvatska kasni za Europom pa tako na razini države još uvijek nije uspostavljen sustav obrade otpada, recikliranja i tržišta prikupljenih sirovina.

 „Tijekom pregovora o pristupanju EU, Republika Hrvatska je preuzela obvezu da će do 31. prosinca 2018. izgraditi Centre za gospodarenje otpadom te sanirati i zatvoriti sva neusklađena odlagališta otpada. Nakon toga dozvoljeno je samo odlaganje otpada koji je prethodno obrađen, a u protivnom slijede penali. Istra je do kraja 2018. imala 7 odlagališta otpada, uključujući Kaštijun, a sva su u zadanom roku zatvorena“, kazao je Višnjić i naglasio kako je projekt izgradnje provodilo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a sufinanciran je od strane Europske komisije koja je i odobrila cjelokupan projekt.

„Kaštijun je s radom započeo u jeku turističke sezone u srpnju 2018. godine te je svih šest pretovarnih stanica u Istri stavljeno u funkciju. Nakon što su tada uočene povećane dnevne količine otpada, uprava je predložila niz aktivnosti, od nabavke dodatnih specijalnih poluprikolica do uspostave sustava pokrivanja bioreaktorske plohe, koja je već u testiranju, a sve kako bi se smanjili neugodni mirisi i širenje otpada“, kazao je Višnjić.

Dodao je kako su tijekom ovog ljeta, a u odnosu na 2018. godinu, dodatno povećana dnevna vršna opterećenja za 26 posto te kako je ukupna količina otpada u sezoni dodatno povećana za 18,7 posto.

„Uz snažan pritisak na Centar u turističkoj sezoni, zbog prekomjernih dnevnih količina i neprikladnog otpada koji se obrađuje, ali i velikih ljetnih vrućina, skraćen je proces stabilizacije otpada što u konačnici dovodi do pojave neugodnih mirisa. No neugodni mirisi ne utječu štetno na zdravlje, a osim njih, na temelju kontinuiranog praćenja kvalitete zraka putem automatske mjerne postaje na Kaštijunu, nisu utvrđena odstupanja s posljedicama po građane i kvalitetu zraka“, kazao je Višnjić.

Zamjenik gradonačelnika Pule Robert Cvek kazao je kako se pitanje gospodarenja otpadom ne odnosi isključivo na Pulu i Istru već je to goruće pitanje u cijeloj državi. „Zelena Istra je dobro analizirala i uvidjela da su kapaciteti postrojenja zadovoljavajući ali je problem dnevnih količina u ljetnom periodu te je ponudila kvalitetne i konkretne prijedloge koji će se svakako uzeti u razmatranje prilikom iznalaženja rješenja. To je pozitivan primjer jer svi zajedno kao društvo u cjelini moramo dati svoj doprinos i preuzeti aktivnu ulogu u gospodarenju otpadom“, istaknuo je zamjenik.

Na rad centra osvrnuo se i pulski gradonačelnik Boris Miletić koji je naglasio kako je Istra među prvima u Hrvatskoj ispoštovala zakonske obaveze.

„Kao i u brojnim drugim područjima, Istra je korak ispred ostatka države i kad je riječ o gospodarenju otpadom. Pri tom izgradnja centra bila je zakonska obveza, a ne opcija. Istra, uz Primorsko-goransku županiju jedine su u Hrvatskoj koje danas gospodare otpadom, odnosno obrađuju ga dok ga drugi samo prikupljaju i odlažu. U Europi ima 570 postrojenja koje koriste istu tehnologiju kao i Kaštijun stoga problem nije u tehnologiji. U sličnoj, ako ne i goroj situaciji je i Centar Marišćina u Primorsko-goranskoj županiji ali dok se god radi o tehničkim problemima postrojenja ti su problemi rješivi. Nama je prioritet kvaliteta života stanovnika koji žive u okolici Kaštijuna, problem postoji i od njega ne bježimo, a na nama je odgovornost da te probleme zajednički riješimo što ćemo i učiniti“, zaključio je gradonačelnik.

(rex/grad pula)