POSJETILI SMO POVIJESNO NALAZIŠTE IZ BRONČANOG DOBA
Postoji jedno zanimljivo mjesto u Istri koje najbolje opisuje ono što se u povijesti dešavalo i kako se živjelo na području Rovinja. Ovo je gradinsko naselje i danas dobro očuvano te predstavlja važan dio hrvatske arheološke baštine. Samo nekoliko kilometara od grada i mora smješteno je arheološko nalazište velike vrijednosti. Riječ je o prostranoj gradini Monkodonja.

Monkodonja je nalazište koje je postalo važan arheološki park smješten 5 km istočno od Rovinja. Nalazi se na brežuljku, a o njenom postojanju nije se znalo do 1953. godine kada su je otkrili kustosi Arheološkog muzeja Istre iz Pule, Boris Bačić i Branko Marušić.

Naselje je bilo opasano gotovo kilometar dugačkim bedemom, širine oko 3 metra, a visina mu je iznosila i preko 3 metra. On je bio izgrađen u tehnici suhozida od kamenih blokova koju su mjestimično težili i više tona.

Vanjsko i unutrašnje lice samoga bedema izgrađeno je od monumentalnih blokova, dok je prostor između njih zatrpavan sitnijim kamenjem.

Kamenje potrebno za izgradnju bedema vadilo se iz samog prostora gradine, i na taj su način s jedne strane dobivali građevni materijal na samom mjestu izgradnje, a sa druge strane vađenjem kamenja dobivale su se terase koje su bile pogodne za gradnju kuća.

U gradinu se ulazilo kroz dvoja vrata, od kojih su se jedna nalazila na zapadnoj strani naselja, a druga na sjevernoj. Zapadna su vrata gledala prema obližnjoj morskoj obali, i bila su glavni ulaz u gradinsko naselje.
Ova su vrata u početku bila jednostavan prolaz u bedemu, međutim zbog povećanja opasnosti od neželjenih upada s vremenom su nadograđivana tako da su postala jedna respektabilna obrambena građevina.
Ona su, osim što su morala onemogućiti prodor napadačima u samo naselje, imala i funkciju odvraćanja od napada na samo naselje. Sjeverna su vrata puno jednostavnija i ona su u stvari jedan uski cik cak koridor kojim se ulazilo i izlazilo iz naselja.

Samo je naselje bilo podijeljeno u tri djela. Na samom vrhu, okružena bedemom, nalazila se Akropola. To je bilo mjesto gdje su živjele bogatije obitelji, na što ukazuju ostaci velikih nastambi građenih od kamena i drva.
Izvan zidina Akropole smjestili su se Gornji i Donji grad i u njima su se nalazili obrtnički prostori i kuće za stanovanje koje su bile puno jednostavnije od onih izgrađenih na Akropoli.

Procjenjuje se da je u ovom dobro organiziranom naselju živjelo oko 1000 stanovnika, što je za prapovijesno razdoblje izrazito veliki broj.

Za vrijeme istraživanja gradine, koja još uvijek traju, nađeno je mnoštvo ulomaka keramičkih posuda za svakodnevnu uporabu, i određen broj metalnih predmeta koji su omogućili arheolozima da ovo naselje datiraju od ranog do srednjeg brončanog doba 1800 do 1200 pr. Kr.
(Rex/izvor:Wikipedia,Inforovinj/foto:Manuel Angelini)