500 GODINA FLACIUSA 
Okrugle obljetnice prilika su za prisjećanje na važne događaje i ličnosti koji su utjecali na ključne odrednice naše povijesti i kulture. Tako je i 500. godišnjica rođenja Matije Vlačića Ilirika (1520-1575) jedinstven povod za istraživanje i valorizaciju ostavštine istarskog reformatora, čije je stvaralaštvo obilježilo kulturnu povijest Europe. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli uključuje se u obilježavanje 500. godišnjice rođenja znamenitog Labinjana, prvaka europskog humanizma i reformacije, teologa i lingvista, filologa i crkvenog povjesničara. U suorganizaciji s uglednim partnerima iz Hrvatske i inozemstva, 26. i 27. studenog na Sveučilištu Jurja Dobrile održava se znanstveno-stručni skup „500 godina Flaciusa“, na kojem će Sveučilišna knjižnica i Narodni muzej u Labinu predstaviti raritetna izdanja djela Matije Vlačića Ilirika, a nastavnici i studenti svoja istraživanja i projekte (zbog aktualne pandemije, u virtualnom obliku). Vlačićevom ostavštinom danas se ponajviše bavi labinski međunarodni znanstveni skup, koji se održava svakih pet godina (dosad su održana četiri skupa, 2000., 2005., 2010. i 2015., a ovogodišnji je, zbog pandemije, odgođen za 2022.). Prije toga, konferencije posvećene Vlačićevom stvaralaštvu održane su u Labinu 1970. i 1985., u sklopu Susreta na dragom kamenu, manifestacije posvećene Miji Mirkoviću i razvojnim pitanjima Istre. Iznimno nas veseli što će organizatori labinskoga skupa svoje veliko znanje i iskustvo podijeliti s nastavnicima i studentima pulskog Sveučilišta. Istraživanja Vlačićeva stvaralaštva u širem kontekstu europskog humanizma i reformacije te mogućnosti valorizacije njegova djela kao suvremene europske baštine predstavit će nastavnici i studenti s većine sastavnica pulskog sveučilišta, kolege sa sveučilišta, instituta i muzeja u Labinu, Rijeci, Zadru i Zagrebu te stručnjaci iz Njemačke i Danske. Ogromna i velikim dijelom neobrađena Vlačićeva ostavština čuva se danas u arhivima i knjižnicama širom svijeta, a zbirka rariteta, tzv. Flaciana, o kojoj brine pulska Sveučilišna knjižnica, bit će ekskluzivno predstavljena na ovoj konferenciji, kao i Vlačićeva djela, koja čuva Narodni muzej u Labinu. Prvog dana skupa, kroz 16 izlaganja, istraživači iz Hrvatske i inozemstva obradit će ključne aspekte Vlačićeva života i djela, a drugi je dan rezerviran za studentsku radionicu i predstavljanje istraživanja provedenih na nekoliko sveučilišnih katedri i kolegija. Organizatori pozivaju sve zainteresirane na sudjelovanje i suradnju u proučavanju ove jedinstvene zavičajne i ujedno europske baštine, izražavajući nadu da će konferencija organizirana u ovo neizvjesno krizno vrijeme rezultirati ne samo objavom zbornika radova i novim istraživanjima, već i konkretnim dogovorima o suradnji na nacionalnim i međunarodnim znanstveno-istraživačkim projektima. REX