MEĐUNARODNI DAN SLIJEPIH ODRŽAVA SE U UTORAK, 15. LISTOPADA
U utorak 15. listopada obilježava se Međunarodni dan bijelog štapa. Riječ je o danu koji se obilježava od 1964. nakon što ga je proglasio predsjednik SAD-a Lyndon B. Johnson. U Hrvatskoj se prvi puta obilježio 1996. godine kada se Hrvatska priključila mnogobrojnim zemljama u kojima je Međunarodni dan bijelog štapa prerastao u Međunarodni dan slijepih. Prigoda je to da se najšira javnost upozna sa specifičnostima i problematikom slijepih osoba kao iznimno osjetljivom i marginaliziranom skupinom našeg društva.
Ove godine Hrvatski savez slijepih zajedno sa svojim članicama, među kojima je i Udruga slijepih Istarske županije, povodom Međunarodnog dana bijelog štapa želi ukazati na strateške prioritete, odnosno probleme svih slijepih osoba u Hrvatskoj te time ujedno odaslati jasnu poruku donositeljima odluka i javnosti. U nastavku donosimo popis usuglašenih prioriteta.
1. RAZVOJ DIGITALNOG DRUŠTVA I DIGITALNA PRISTUPAČNOST
Digitalna pristupačnost je uključiva praksa koja osigurava pristup digitalnom sadržaju bez prepreka za osobe s invaliditetom, odnosno kada svi ljudi mogu lako opažati i razumjeti digitalne sadržaje, uključujući i osobe koje imaju vizualne, slušne, motoričke ili kognitivne poteškoće. U rujnu 2019. na snagu je stupio Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora kojim se propisuje nužnost uporabe svjetskih standarda prilikom izrade mrežnih stranica, njihovog izgleda, načina navigacije kroz sadržaj, pretraživanje i strukturu. Na taj način Zakon treba osigurati ravnopravno uključivanje i korištenje sadržaja te aktivnu ulogu u društvu svih osoba bez obzira na invaliditet. U suradnji sa Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva provest će se medijska kampanja,kako bi što veći dio javnosti i donositelja odluka bio upoznat s obvezom osiguranja digitalne pristupačnosti slijepim osobama, osobito u današnje vrijeme kada naglo raste udio digitaliziranih sadržaja u pružanju informacija i korištenju raznih usluga i servisa.
2. INKLUZIVNI DODATAK
Tijekom 2019. godine na sastancima radne skupine za inkluzivni dodatak s predstavnicima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku nastavilo se govoriti o potrebi i važnosti izrade Zakona o inkluzivnom dodatku, kao jedinog zakona koji bi regulirao prava svih osoba s invaliditetom na naknadu koja bi omogućila dostojanstvo i ravnopravno uključivanje u život zajednice. Inkluzivni dodatak predstavlja kompenzacijski novac kojim bi slijepe osobe podmirile troškove prouzročene sljepoćom, što znači osigurale usluge i podršku za ravnopravnije uključivanje u život zajednice. Iako su učinjeni određeni pomaci u smislu objedinjavanja prijedloga Saveza osoba s invaliditetom za rješavanje pitanja o inkluzivnom dodatku, mnogi važni dionici još nisu dovoljno osviješteni o svrsi ove naknade za koju ne smije postojati cenzus već se ona treba gledati isključivo kao kompenzacijski dodatak zbog postojećeg invaliditeta, o čemu je potrebno kontinuirano informirati javnost i donositelje odluka.
3. PRIJEDLOG ZAKONA O HRVATSKOJ BRAJICI
Dosadašnji odnos prema pravu slijepih osoba na pristup obrazovanju i informacijama otkriva izrazito nerazumijevanje i diskriminaciju, što se ogleda u načinu financiranja školskih udžbenika i drugih radnih materijala kroz projekte, nasuprot sustavnom osiguravanju pristupačnih formata .Stoga je Hrvatski savez slijepih preuzeo odgovornost izraditi pripremu i Nacrt Zakona o hrvatskoj brajici kojim se slijepim osobama želi omogućiti sustavni pristup opismenjavanju i podršci u korištenju Brailleovog pisma, jednostavniji pristup obrazovnom sustavu i drugu podršku u izjednačavanju njihovih mogućnosti pisane komunikacije,kao preduvjet sustava koji će slijepim osobama osigurati pristupačne udžbenike i druge publikacije, kako bismo bili ravnopravni građani i imali jednake mogućnosti pristupa obrazovanju, zapošljavanju i svim drugim aspektima društva. Očekuje se reakcija Ministarstva znanosti i obrazovanja kao nadležnog u ovom pitanju koje spada pod područje prava na obrazovanje, a ne u područje socijalnih prava, kako bi što prije došlo do predlaganja, izglasavanja Zakona i njegovog stupanja na snagu.
4. SUSTAVNO FINANCIRANJE UDRUGA I SAVEZA OSOBA S INVALIDITETOM
Iako udruge osoba s invaliditetom preuzimaju ključne segmente podrške i pomoći osobama s invaliditetom, koje državne institucije ne pokrivaju u dostatnoj mjeri ili uopće ne pokrivaju, ne postoji sustavno financiranje i izdvajanje kao udruga od posebnog značaja za RH. Konkretno, udruge slijepih u Hrvatskoj pružaju socijalne usluge videćeg pratitelja, asistenta u nastavi, osobnog asistenta, pomoći u kući, poludnevnog boravka, različite rehabilitacijske programe, psiho-socijalnu podršku, izradu udžbenika za slijepe i slabovidne učenike i mnoge druge aktivnosti. Stalna neizvjesnost i nedostatak sustavnog financiranja negativno se odražavaju upravo na same osobe s invaliditetom, kojima je podrška ključna s aspekta ostvarivanja osnovnih ljudskih prava, a zajamčena nizom nacionalnih i međunarodnih akata, uključujući UN Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom. Budući da sadašnji način financiranja očigledno nije održiv u smislu osiguranja osnovnih prava osobama s invaliditetom, zalažemo se za izdvajanje udruga osoba s invaliditetom kao udruga od posebnog značaja za RH, prema europskom modelu reprezentativnih udruga.
U konačnici mnogo je problema i izazova o kojima je potrebno govoriti kako bi se slijepim osobama omogućio što kvalitetniji život.
(rex)
