Marko Paliaga: Malo, pomalo, ispuniti ćemo sva obećanja

RAZGOVOR S POVODOM: MARKO PALIAGA, GRADONAČELNIK ROVINJA
O prošloj godini, planovima u 2020., o velikim i malim investicijama porazgovarali smo s gradonačelnikom Rovinja Markom Paliagom, koji nam je dao svoj osvrt na te investicije, a završio je pozivom svim građanima na zajedništvo, transparentnost i konstruktivnu raspravu kako bi i oni dali svoj doprinos u radu gradske uprave. Kad je 2017. godine postao Gradonačelnik, Paliaga je naveo da će u naredne četiri godine fokus rada biti na realizaciji započetih projekata, uspješnom nastavku privlačenja EU sredstava, izgradnji Doma za starije osobe, proširenju škole Jurja Dobrile, izgradnji vrtića i dvorane u Rovinjskom selu, izgradnji nove lučice Mandrač te uređenju glavnog gradskog trga, a kako stoje stvari, obećanja će, kako on sam kaže, malo, pomalo i ispuniti. 

Početak je 2020. godine, da malo sumiramo onu prošlu, što se napravilo sve u Rovinju?

- Mislim da sa sigurnošću možemo reći da smo zaključili još jednu uspješnu godinu. Neke smo projekte okončali, dok su drugi su u fazi realizacije, ali svakako valja podsjetiti kako se i tijekom 2019. intenzivno radilo na poduzimanju konkretnih koraka kojima podižemo standard i kvalitetu života u našem Gradu, stvaramo uvjete za daljnji razvoj te postavljamo temelje za život budućih generacija. 

Ova će godina svakako biti zapamćena po okončanju realizacije višegodišnjeg projekta prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području aglomeracije Rovinj, zahvaljujući kojem će grad uskoro biti 100% priključen na kanalizacijsku mrežu. Osim toga, vlastitim sredstvima iz naknade za razvoj koju prikuplja Odvodnja Rovinj pokrenuli smo i izgradnju kanalizacije u naselju Montepozzo.

Godinu smo zaključili početkom radova na izgradnji nove Sjeverne Luke, koja predstavlja strateški projekt za naš grad, ako uzmemo u obzir da sadašnji broj zahtjeva za komunalni vez u Rovinju značajno premašuje današnje lučke kapacitete, a postigli smo bitne korake i polako idemo prema realizaciji projekta gradskog bazena u sklopu Bolnice „Prim. dr. Martin Horvat“.

Zabilježili smo velike uspjehe i u turizmu, te smo drugu smo godinu zaredom postigli 4 milijuna noćenja, a Rovinj je na Danima hrvatskog turizma u Osijeku okrunjen i prestižnom titulom Destinacije godine. Osim tog segmenta, Grad Rovinj već duži niz godina osigurava značajna sredstva za provedbu raznih programa i mjera koje se odnose na poticanje razvoja gospodarstva, a tu smo praksu nastavili i tijekom 2019, a planiramo ju provoditi i ubuduće. Nastavili smo i sa projektom približavanja gradske uprave mladima kako bi ih potakli da aktivno sudjeluju u odlučivanju jedinice lokalne samouprave, a po prvi puta smo prošle godine, na inicijativu Savjeta mladih Grada Rovinja, održali Dan Mladih Istarske Županije.

Posebno brinemo o najpotrebitijim građanima i o djeci, te nas zato posebno veseli što je Grad Rovinj prema istraživanju koje je proveo u ukupno 124 hrvatskih gradova portal gradonačelnik.hr na samom vrhu, u čitavoj Hrvatskoj, po izdvajanju za sufinanciranje vrtića. U rovinjske vrtiće Grad Rovinj kontinuirano ulaže te se tako i u 2019. energetski obnovila zgrada područnog odjela Mondelaco za koji je u planu i proširenje u 2-3 naredne godine kako bi dobili još polivalentnog prostora a veselimo se naravno većeg broja djece, a u tijeku je i izgradnja vrtića u Rovinjskom Selu, vrijednog više od 9 milijuna kuna za koje nam je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku odobrilo sufinanciranje troškova u iznosu od 1.000.000,00 kuna. Izgradnja područnog vrtića u Rovinjskom Selu podrazumijeva objekt za dvije vrtićke jedinice i jednu jasličku, s distribucijskom kuhinjom i dvoranom za više namjena.

Tijekom 2019. proveli smo i neke manje, ali također jako bitne projekte, pa su tako obnovljene stolice kazališta Antonio Gandusio, a i Balbijev luk, prepoznatljiv spomenik našega grada je zasjao u novom sjaju. Također, započeli smo s uređenjem fasade gradskog sata, uredili smo dio popločenja platoa crkve sv. Eufemije, a nastavili smo i sa radovima u infrastrukturi, uređenjem šetnica, prometnica i parkinga.

Ove godine završavaju dva strateška plana grada Rovinja, Strategija razvoja grada Rovinja za razdoblje 2015. – 2020. i Master plan razvoja turizma za razdoblje 2010. – 2020., Koliko je toga odrađeno, a koliko nije po tim planovima,  ali idemo jedan po jedan, prvo Strategija razvoja grada Rovinja za razdoblje 2015. – 2020?

- Spomenutom strategijom su se identificirali glavni smjerovi dugoročnog razvoja Grada na temelju kojih se pripremale godišnje aktivnosti. U tom smislu mislim da je jedan takav dokument nužan, ako ne i ključan u postavljanju ciljeva i pravaca budućeg gospodarskog, društvenog, kulturnog, infrastrukturnog i održivog razvoja Grada Rovinja. Mislim da smo u konačnici standard življenja, ekonomsku razvijenost, razvijenu socijalnu politiku, te očuvanje i zaštitu prostora kao najvrjednijeg resursa podigli na jako visok nivo u odnosu na standarde u državi.

Poboljšali smo komunalnu i prometnu infrastrukturu, sustav vodoopskrbe, odvodnje otpadnih i oborinskih voda izgradnjom mreže odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. U pet godina, neki su se projekti izmijenili, te smo se prilagodili novonastalim potrebama i prioritetima, ali sve u skladu sa smjernicama i vizijom Strategije, uzimajući u obzir potrebe budućih naraštaja i održivost lokalne zajednice
.
Ono što smo si Strategijom razvoja postavili a nismo postigli, čime se još borimo jest problem bespravne gradnje. Tu valja naglasiti kako smo mi kao Grad učinili značajan napredak u ovom segmentu prostorno-planskom dokumentacijom i sustavom kontrole, međutim od preko 100 prijava predanih  Državnom inspektoratu - građevinskoj inspekciji od 2017. do 2019., zaprimljeno je tek 18 Rješenja o uklanjanju bespravno izgrađenih objekata, od kojih niti jedno nije izvršeno, odnosno niti jedan objekt nije uklonjen. Zato ćemo od Ministarstva nastaviti tražiti izvršenje izdanih rješenja te veće ovlasti jedinica lokalne samouprave u zaustavljanju i uklanjanju nezakonitih građevina.

Master plan razvoja turizma za razdoblje 2010. – 2020.?

- Mislim da su promjene svakako vidljive, pogotovo po pitanju kvalitete ponude koja se zaista značajno uzdigla. Osim toga, prisjetimo se kako je turizam u Rovinju u vrijeme pisanja strategije bio isključivo sezonski, dok danas bilježimo porast isključivo u pred i podsezoni. Osim toga, poradili smo i na razvoju različitih oblika turizma, kao što su bike turizam ili pak zdravstveni turizam, uređenjem prve medicinsko-terapijske plaže u sklopu Bolnice «Prim. dr. Martin Horvat».

Između ostalog, ova su dva plana, Strategija razvoja Grada i Masterplan turizma na neki način i međusobno povezana jer određeni segmenti kao što su to primjerice poboljšanje prometne i komunalne infrastrukture, direktno utječu i na kvalitetu turističke ponude, ali isto tako i na podizanje standarda života naših sugrađana.

Nova rekordna turistička sezona je iza nas, što očekivati od 2020.?

- Zadovoljni smo i ponosni što smo postigli impresivnu brojku od 4 milijuna noćenja, i to drugu godinu zaredom, međutim sada moramo početi razmišljati o održivosti i o načinu kako možemo smanjiti pritisak u ljetnim mjesecima, te tu brojku rasporediti i kroz ostatak godine.

Osim kreiranja novih sadržaja treba se poraditi na podizanju kvalitete, zato uvijek apeliramo na privatne iznajmljivače i ugostitelje da investiraju u što bolju kvalitetu i raznolikost ponude, kako bi stvorili jednu novu ponudu koja se ne temelji samo na suncu i moru, već koja može goste privući i van ljetne sezone.

Jedan ključan dio te turističke ponude je i kulturna, povijesna i prirodna baština, koju se trudimo očuvati, boreći se svim silama protiv devastacije prostora i protiv rješenja koja narušavaju prepoznatljiv izgled našega grada. Međutim s jedne strane mi se u gradu trudimo uvoditi neki red, pronaći neke solucije kako bi što bolje zaštitili dragocjenosti koje imamo, a onda svjedočimo tome kako se na državnoj razini izdaju dozvole mimo urbanističkih planova donesenih od strane jedinica lokalne samouprave. Mišljenja sam da bi nam država trebala biti još veći partner u našem trudu da očuvamo prostor u kojem živimo umjesto da nas u tome ponekada koči.

Usvojen je proračun od 230 milijuna kuna za ovu godinu, koliko ste zadovoljni s njim?

- Gradski proračun za 2020. godinu sastavljen je promišljeno, razvojno i ciljano, kako bi odgovarao potrebama naših građana te kako bi nam omogućio da nastavimo sa strateški važnim projektima kao što su projekti izgradnje Sjeverne luke i gradskog bazena, dvaju investicija čija zasebna vrijednost nadilazi 50 milijuna kuna.

Posebice sam zadovoljan što je proračun za 2020. i socijalno osjetljiv, jer su nam skrb prema starijim građanima, te briga o onim najmlađim i socijalno najpotrebitijim, kao i uvijek, među glavnim prioritetima. Usvajanjem nove Odluke o socijalnoj skrbi dodatno su povećana prava obitelji sa djecom, kao i djece sa poteškoćama u  razvoju te su u tom smislu povećanje subvencije boravka djece u dječjim vrtićima, subvencije prehrane u osnovnim školama, jednokratne novčane pomoći za novorođenčad, subvencije troškova prijevoza djece te još neke mjere. Osim toga, nastavljamo sa osiguravanjem dodatnih standarda u osnovnim školama financiranjem produženog boravka, stručnih suradnika i nastave TZK. Ne računajući investicije u objekte, sveukupno je za odgoj i obrazovanje u 2020. osigurano 23.991.057,00 kn.
 
Što se tiče brige o sugrađanima treće dobi, osim pomoći umirovljenicima sa nižim mirovinama, sufinancirat će se usluga Dnevnog boravka u Domu za starije «Domenico Pergolis», čime dobivamo jedan novi oblik vaninstitucionalne skrbi za osobe starije životne dobi. Sveukupno, za socijalni program se iz proračuna izdvaja cca 4,7 milijuna kuna.

Nastaviti ćemo i s ulaganjima i potporama u području sporta i rekreacije. U tu smo svrhu iz Gradskog proračuna namijenili sredstva u visini od 10.146.290 kuna, od kojih 4.886.090 se odnosi na djelovanje Sportske zajednice Rovinj, a 5.109.200 za sufinanciranje društva „Valbruna sport“

Koji su važni projekti predviđeni za ovu godinu?

- Tijekom 2020. nastavljamo sa strateški važnim projektima koje smo započeli u ovom mandatu, među kojima i već spomenuti projekti Sjeverne Luke i bazena, te sufinanciranje kredita zajedno sa Istarskom županijom u obnovi Bolnice Martin Horvat. I u narednoj godini nastavit ćemo sa stvaranjem investicija u svrhu postizanja dugoročne održivosti, kao i još boljih gospodarskih, turističkih, komunalnih, obrazovnih i društvenih rezultata. Tu bi svakako izdvojio nastavak izgradnje dječjeg vrtića u Rovinjskom Selu, uređenje južnog platoa trga crkve sv. Eufemije, sufinanciranje izgradnje biciklističkih traka prema naselju Polari i na dionici od naselja Cocaletto prema AC Veštar, izgradnja nogostupa od naselja Gripole do kružnog raskrižja Turnina. 

U planu je i druga faza uređenja gradskog sata na glavnom trgu, sanacija i zatvaranje prvog polja odlagališta Lokva Vidotto, zamjena javne rasvjete energetski učinkovitom, zatim sufinanciranje nabavke opreme za dom za starije i nemoćne, investicijsko održavanje školske dvorane Nazor, Izgradnja i opremanje kuhinje u školi Juraj Dobrila, te čitav niz manjih investicija u osnovne i srednje škole, kao i sanacija krova Doma kulture u Rovinjskom Selu.

Veliki je problem radne snage, pogotovo u turizmu, kako se Rovinj nosi s tim problemom?

- Mišljenja sam da treba poraditi na obrazovanju i na stvaranju stručnog kadra. Uvoz radne snage nije uvijek solucija. Kad vas primjerice posluži netko tko lokalnu kuhinju, proizvodnju i tradiciju živi od malih nogu, tko vam može nešto više otkriti i ispričati o mjestu, ljudima, običajima, to gostu, odnosno turistu, pruža puno bogatiji doživljaj nego kad vas poslužuje netko kome je, recimo, sve to tek donekle poznato jer je ovdje došao samo odraditi sezonu. Kad se već priča o tome kako su gosti sve više u potrazi za nekim doživljajem destinacije u kojoj borave, radi čega nije dovoljno im ponuditi samo sunce i more, onda mislim da je i gostoprimstvo i kontakt s lokalnim ljudima jedan ključan faktor u cijeloj toj priči.

Mislim da su toga svjesni i ostali dionici u turističkom sektoru, radi čega su, osim Grada Rovinja, Sporazum o suradnji sa Srednjom strukovnom školom Eugena Kumičića, potpisali i Istarska županija, Turistička zajednica Rovinj, tvrtka Valalta te Udruženje obrtnika Rovinj. Tim se općim aktom o suradnji, potpisnici obvezuju financijski potpomognuti kontinuirano opremanje i unaprjeđenje uvjeta rada škole na godišnjoj razini na razdoblje od pet školskih godina, kako bi se boljim uvjetima školovao novi stručni kadar u raznim strukama, između kojih i ugostiteljstvo i turizam.

Ovo je četvrta godina vašeg mandata, čime je Marko Paliaga zadovoljan, čime nezadovoljan ili što bi se moglo još bolje napraviti?

- Mislim da smo u tri godine zaista jako puno toga napravili. Kako kontinuirano ulažemo u napredak Grada nisam siguran koliko zapravo građani primjećuju razmjere tih promjena, međutim gostima koji se vraćaju u Rovinj su one itekako vidljive, te često na taj račun dobivamo i pohvale od strane turista koji su oduševljeni koliko se grad svake godine mijenja na bolje.
Ono što me ostavlja nezadovoljnim je neefikasnost kojom se izvršavaju rješenja u slučajevima bespravne gradnje. Također, nezadovoljan sam brzinom realizacije projekta POS-ovih stanova za koji je Grad Rovinj osigurao sve potrebno, od zemljišta, do infrastrukture, pa i izmijenio GUP kako bi se mogao povećati broj stanova za potrebe građana koji nemaju riješeno stambeno pitanje. Nadamo se da će se u ovoj godini stvari pokrenuti te da će napokon moći započeti gradnja.

Rovinj je postao prepoznatljiv i po velikim eventima kao što su Dani komunikacija, Weekend Media Festival i u bivšoj tvornici duhana.

- U Rovinju je oduvijek dolazila do izražaja jedna jaka sinergija i suradnja između privatnog i javnog sektora. U tom pogledu, događaji koje organizira Maistra donose jednu dodanu vrijednost postojećoj ponudi, te uvelike pridonose produljenju turističke sezone. Mi smo kao Grad uvijek pozdravljali takve inicijative te smo kad je god bilo potrebno pridonijeli što boljoj organizaciji. Radi se o manifestacijama kojima ostvaruju dobit i manji privatni iznajmljivači i ugostitelji, a to nas uvijek posebno veseli.

Što se radi na dijelu koji se odnosi na sportski turizam?
 
- Kao što sam ranije spomenuo, Rovinj je orijentiran na razvitku različitih vrsta turizma, od gastro pa do bike turizma. Što se tiče sporta, prvenstveno se sportska infrastruktura razvija za potrebe naših sportskih klubova i rekreacijskih aktivnosti naših građana, međutim tu se ulažu znatna sredstva a kvaliteta naših sportskih terena i sadržaja je prepoznata i od strane gostiju, a i sportskih klubova, pa smo tako ugostili na pripremama i reprezentaciju, a ove je godine odabrao Rovinj kao destinaciju za pripreme i nogometni klub Dinamo. 

U planu je i realizacija novog atletskog poligona i još jednog nogometnog igrališta, a nadamo se da će i ove godine Rovinj imati čast ugostiti Hrvatsku nogometnu reprezentaciju koja već uobičajeno dolazi na pripreme u Rovinj.
 
Za kraj, što bi Gradonačelnik Rovinja poručio svojim građanima, ali i svim Istrijanima?

- Ono što mogu poručiti građanima Rovinja i Istre jest da nastavimo njegovati vrijednosti koje nas povezuju i koje nas čine posebnima i prepoznatljivima. Zajedništvo nas čini jačima, te smo do sada dokazali da dobrom suradnjom i međusobnim uvažavanjem možemo postići mnogo više. Uvijek sam bio spreman saslušati i prihvatiti sve konstruktivne prijedloge i kritike, a najviše me žalosti kada na savjetovanjima koja provodimo s javnošću građani ne uključuju. U tom duhu pozivam sve građane da nam svojim prijedlozima pomognu da stvorimo još bolji grad i osiguramo još bolju budućnost novim generacijama.

(Dorijan Vrkljan/foto Manuel Angelini)

Facebook komentari