LABIN, 12. KOLOVOZA - 15. RUJNA
U nedjelju 12. kolovoza 2007. godine s po?etkom u 11,00 sati u Dolcu-amfiteatru u Dubrovi Labin) otvoriti ?e se 35. mediteranski kiparski simpozij. Prema izboru Stru?nog savjeta MKS-a, ove ?e godine umjetni?ki projekt - XII. dionicu Bijele ceste izvesti Šime Peri? iz Zagreba, dok je mladi kipar PETAR DOLI? angažiran za izradu Spomen obilježja hrvatski braniteljima. Postavljanje skulpture u Parku hrvatskih branitelja dogodit ?e se po ostvarenju prostorno-planskih preduvjeta, a nalazi se uz glavnu cestu, prije skretanja u Stari grad.
Stru?ni se savjet odlu?io za mladog kipara radi njegove neosporne nadarenosti i ve? ste?enog iskustva u izradi razli?itih obilježja diljem Hrvatske,radi proživljenog iskustva iz Domovinskog rata, kao sudionika i svjedoka te radi "generacijskog" likovnog leksika lišenog doslovnosti i patetike.
Spomenik je sazdan od tri monolitna kamena, dvije vertikale /2x2,70 m/ na koje je postavljen tre?i element kao fragment zaustavljene rijeke, isje?ak zaustavljenog vremena. Taj "portal svetosti i svjetlosti" govori o sje?anju, no nadasve o vjeri i nadi u susret novom životu. U tkivo kamena utkane su sudbine hrabrih, tek linijama koje se dijagonalno uspinju gore, k suncu.
ŠIME PERI? rodio se 1920. u Antofagasti /?ile/. Akademiju za primenjene umetnosti završio je u Beogradu1952. u klasi prof. Vase Pomorišca. Godine 1949. studira fresko-slikarstvo na Ecole Nationale Superieure des Beaux-Arts u Parizu. Do 1965. godine bavi se kopiranjem fresaka. Od 1952.-1957. suradnik je Majstorske radionice prof. Krste Hegeduši?a. Od 1957. ?lan je grupe Mart, a od 1969. Galerije Forum u Zagrebu. Od 1969.-1984. docent je, potom izvanredni te redovni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Monografiju Šime Peri?a autora Tonka Maroevi?a /slikarstvo/ i Mladenke Šolman /kiparstvo/, objavili su ALU i Skaner studio, Zagreb 2003.
Ve? oko 1955. naziru se po?eci Peri?eve apstrakcije, dok u slijede?im godinama formira ?ist lik, govor prepun mrlja i slu?ajnih ritmova. U slikama iz toga razdoblja prevladavaju gesta i akcija, nakon ?ega se tašisti?ka površina postupno smiruje u informelu.
Dobitnik je više nagrada: 1969, Nagrade za slikarstvo na 5. zagreba?kom salonu; 1972, Nagrade grada Zagreba za likovni rad; 1979, Otkupne nagrade Likovne jeseni, Sombor; 1990, Republi?ke nagrade Vladimir Nazor za životno djelo; 2004, Nagrade za životno djelo HDLU-a Zagreb i 2006, Nagrade Mediteranskog kiparskog simpozija Labin na IX. trijenalu hrvatskog kiparstva Gliptoteke HAZU u Zagrebu.
Samostalne izložbe
1958. Zagreb, Salon ULUH
1960. Zagreb, Salon ULUH
1971. Zagreb, Galerija Forum
Split, Galerija umjetnina
1975. Skopje, Centar za kultura i informacij,Izložbeni salon na centarot
1976. Zagreb, Galerija Forum
1977. Zadar, Moderna galerija Narodnog muzeja
Zadar, 9. plavi salon
1978. Hvar, Galerija na bankete
1979. Zagreb, Galerija Schira
Split, Galerija Buvina
1980. ?akovec, Izložbeni salon muzeja Me?imurja
1985. Varaždin, Galerija slika
1988. Zagreb, Moderna galerija, monografska izložba
1989. Selce, Galerija To?
1992. Zagreb, Galerija Forum
1995. Zagreb, Galerija Forum
1996. Milna, Galerija Cervantes
Omiš, Crkva sv. Duha
1997. Pula, Galerija Vincent iz Kastva
1998. Pore?, Mala galerija
1999. Orebi?, Crkvica sv. Navještenja
2000. Zagreb, Umjetni?ki paviljon, retrospektivna izložba
2003. Rijeka, Galerija Kortil
2004. Dubrovnik, Galerija Sebastian
2005. Veli Lošinj, Muzejsko galerijski prostor Kula
Novalja, Pag, Galerija Kunkera
Varaždin, Galerija Ajngel
2006. Šibenik, Galerija sv. Krševana
2007. Zagreb, Gliptoteka HAZU, retrospektivna izložba
Projekt
2007. Labin, 35. mediteranski kiparski simpozij, XII. dionica Bijele ceste
PETAR DOLI? rodio se 1975. godine u Travniku, odakle se s roditeljima preselio u Gospi?. Tu je završio osnovnu i Srednju prometnu školu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Šime Vulasa. Za izbornu nastavu poha?ao je Malu plastiku i medaljarstvo u klasi prof. Damira Matuši?a.
Samostalne izložbe
1992. Gospi?, Muzej Like
1993. Senj, Muzej grada Senja
1999. Zagreb, Hrvatski kulturni klub, MUO
Zagreb, Galerija VN /Ke?keš, Brajnovi?, Doli?/
Split, Dioklecijanovi podrumi
Požega, Galerija Hajdarovi?
2000. Palmižana, Galerija Škorpion
Skulpture u javnim prostorima
1998. Medalja i pokal za sveu?ilišnu regatu Elmar, Zadar
Medalje i skulpture za turisti?ku patrolu Ve?ernjeg lista
Skulptura za nagradu Ve?ernjeg lista, Zlatne žice, Požega
1999. Skulptura Brod na suhom, Dje?ji park Bo?arskog doma, Zagreb
Reljef Posljednja ve?era, aplikacija na oltaru sv. Jeronima, Zagreb
Medalja i skulptura za sveu?ilišnu regatu Jarun, Zagreb
2000. Skulptura-nagrada za Najbolji dizajn izložbenog prostora, Zagreba?ki velesajam, Zagreb
Skulptura Milenijska ruža, nagrada Ve?ernjeg lista
Nagrada za najboljeg sportaša stolje?a, Ve?ernji list
2001. Skulptura Podmornica, Park Zagreba?kog velesajma, Zagreb
2002. Nagrada Najve?i pomak u turizmu, Turisti?ka zajednica, Zagreb
Nagrada Najbolji kamp, Ve?ernji list
Projekt
2007. Labin, 35. mediteranski kiparski simpozij, skulptura, Spomen hrvatskim
braniteljima
Nagrade
1999. Rektorova nagrada Sveu?ilišta u Zagrebu
2000. Prva nagrada za Spomenik palim hrvatskim braniteljima Op?ine Peruši?, s izvedbom
Program otvorenja 35. MKS-a
Otvorenje:
Nedjelja, 12. 08. 2007. u 11 sati – Dolac-amfiteatar
Sudionici:
ŠIME PERI?, XII. dionica Bijele ceste
PETAR DOLI?, skulptura, Spomen hrvatskim braniteljima
Govornici:
Prof.JOSIP DIMINI?, akad. slikar i kipar, predsjednik Stru?nog savjeta MKS-a
PERUŠKO BOGDANI?, akad. kipar, prodekan ALU u Zagrebu
GORKA OSTOJI? CVAJNER, predsjednica MKS-a
35. mediteranski kiparski simpozija otvara akademik DANIEL RUKAVINA, rektor Sveu?ilišta u Rijeci
Nastupa:
KUD Ivan Fonovi? Zlatela, Kršan
MKS podupiru
Ministarstvo kulture RH, Istarska županija, Grad Labin, Turisti?ka zajednica Grada Labina, Op?ina Sv. Nedelja, Op?ina Raša, RKUD Raša, KUD Ivan Fonovi? Zlatela, Kršan, Javna vatrogasna postrojba, Labin, Gostiona Kvarner, Labin
Donatori: Kamen, Pazin – za spomenik Hrvatskim braniteljima
Suradnici na projektu:
UHDDR Grada Labina, Labin
HVIDRA, Labin
