Kaštijun, napokon riješeno gospodarenje otpadom ili ponovno problem Isto?ne Istre?-VIDEO

PREZENTACIJA PROJEKTA „KAŠTIJUN“, ZELENA POLITIKA NA SRCU

Napokon, suvremeno gospodarenje otpadom za Istarsku Županiju i rješavanje  pitanja divljih deponija, mogli su pomisliti mnogi koji nisu ostali do kraja današnje prezentacije projekta gospodarenja otpadom „Kaštijun“, a koja se održala u novoj zgradi ekonomskog fakulteta u 14 sati. Prezentacija je okupila 40-ak sudionika, a potrajala je ?ak i do 17 sati što bi trebali znati oni najuporniji sudionici. Doduše, projekt koji je danas prezentiran, predstavlja rješavanje velikog problema Istre, odnosno zbrinjavanje komunalnog ali i industrijskog i inertnog otpada, tj. smanjivanje problema divljih deponija, kojih danas u Istri ima oko 300, te donekle sanaciju postoje?ih gradskih deponija. Na prezentaciji su govorili, Tulio Demetlika ?lan Poglavarstva Istarske županije zadužen za održivi razvoj, župan Ivan Jakov?i?, gradona?elnik Pule Boris Mileti?, Ljiljana Dravec, g. Kova?evi?, vanjski suradnik i savjetnik Svjetske banke, Milena Radoševi? iz Zelene Istre, te Dragica Paševi? iz tvrtke Hidroplan. Ukratko, cilj projekta je da se što manje otpada odlaže, te zbrinjavanje postoje?eg otpada na efikasan na?in i to prema konceptu „IVO“, što zna?i, „izbjegavaj, vrednuj, odlaži“.
Prema prezentiranom projektu, 116 000 tona otpada godišnje se odloži na nekoliko lokacija u Istri. Navedena koli?ina sada bi se objedinila u jedan sustav, odnosno otpad bi se odvozio na Kaštijun od kojeg bi se dio jednostavno odlagao, dio bi se reciklirao, a jedan dio bi se spaljivao.
Primjer deponija komunalnog otpada iz Celja, koji nam je danas tako?er predstavljen, a sli?an je projektu „Kaštijun“ i jedinstven je u cijeloj regiji, posjeduje vlastitu toplanu i vlastitu spalionicu otpada, proizvodi gorivo iz otpada, toplu vodu, elektri?nu energiju i prema tome, koristi se za grijanje. Kaštijun ima prema rije?ima današnjih govornika, uglavnom politi?ara, tu prednost što ne mora izgraditi vlastitu spalionicu, ve? ?e prema dogovoru s tvornicom cementa „Holcim“ iz Koroma?na, taj otpad spaljivati baš tamo, u Koroma?nu.
Dobar plan, no što bi na to rekli stanovnici Koroma?na ili pak cijela isto?na Istra, koja je kako smo ve? negdje pro?itali, „smetlište Istre“? Nešto bi sigurno rekli da su upoznati s onime što im se sprema. Danas je predstavljeni projekt kritiziran, ponajviše od Zelene Istre i to upravo zbog neparticipacije javnosti u startu, odnosno, ukazano je na pogrešnu praksu koja se kod nas još uvijek naj?eš?e primjenjuje, a mogli bismo je najkra?e opisati motom „odlu?i, objavi, obrani“. O?ito je da bi u ovakve projekte trebalo uklju?iti javnost i to  još u idejnoj fazi, što opet ne zna?i samo obavještavanje, ve? prvenstveno informiranje. To se u ovom slu?aju  odnosi prvenstveno na žitelje okolice Koroma?na gdje ?e se spaliti 30 % komunalnog otpada te na žitelje okolice Medulina gdje se Kaštijun nalazi. Pitanje je bi li se oni složili s današnjom županovom izjavom da mu je zelena politika na srcu?
Da predstavljeni „super projekt“ ima manjkavosti kao i nastupi pojedinih izlaga?a, dokazano je po završetku službenog izlaganja, odnosno po?etkom rasprave kada je možda najzanimljivije pitanje postavio Bruno Langer pulski gradski vije?nik, upitavši nazo?ne kako je riješeno odlaganje opasnog otpada tvornice kamene vune Rockwool. Još je zanimljiviji bio odgovor Tulia Demetlike koji se prili?no nespretno pokušao izmotati rekavši da se to pitanje ne ti?e ovog projekta, no Langer je bio uporniji iznošenjem ?injenica da u samoj studiji tvornice Rockwool piše da ?e se opasni otpad te tvornice odlagati na Kaštijun. Ni na po?etku, simpati?an pokušaj Demetlike da se izvu?e iz navedene situacije, a ni kasniji pokušaj da se takve ispitiva?e prikaže pomalo ludima, nisu pomogli ostaviti dojam da je sve u redu. I tako dok je Kaštijun i predstavljeni nam projekt, boljitak za jedan dio Istre, za onaj drugi, i to uvijek isti, predstavlja problem za koji nažalost nema kompenzacije, zaklju?ili su predstavnici Zelene Istre. Kaštijun bi trebao zapo?eti s radom 2008. godine, a ono što još valja naglasiti, a nau?eno je iz dosadašnje prakse neinformiranja gra?ana o tome što im se gradi u „dvorištu“, te njihova nepravodobna reagiranja, jesu datumi održavanja javne rasprave i javnog uvida. Tako je javni uvid najavljen od 3. do 24. 12., a javna rasprava 11. 12. u 17 sati, u Gradskoj Pala?i, u Puli, te 12. 12. u 16 sati u Medulinskoj op?ini. (Doris Flori?i?)

Video vezan uz članak

Facebook komentari