Kako motoričke sposobnosti utječu na svakodnevni život

VJEŽBANJE S MORENOM
S danom našeg rođenja započinje cijeloživotni proces učenja i  razvoja osnovnih karakteristika i sposobnosti po kojima se ističemo kao najrazvijenija živuća vrsta na našoj planeti. Tjelesna aktivnost od rođenja i kasnije kroz čitav život ima zadatak razvijati i očuvati te karakteristike i sposobnosti. U bazične antropološke sposobnosti ulaze zdravstveni status ( svaka aktivnost mora unaprijediti i očuvati zdravlje pojedinca), morfološke karakteristike (građa tijela, visina, težina, odnos tjelesne masti i mišića), funkcionalne sposobnosti ( djelotvornost srčano- dišnog sustava za transport kisika i efikasnost anaerobnih energetskih mehanizama), motoričke sposobnosti (efikasnost živčano-mišićnog sustava koji je odgovoran za intenzitet, trajanje i regulaciju kretanja.

To su snaga, brzina, izdržljivost, koordinacija, fleksibilnost, preciznost i ravnoteža.), kognitivne sposobnosti (odgovorne za prijem, obradu, zadržavanje i korištenje različitih informacija, sposobnost opažanja, mišljenja, pamćenja, učenja, snalaženja u novim situacijama i sl.) i konativne dimenzije ličnosti (ili osobine ličnosti, različiti oblici ponašanja, psihološka stabilnost, motivacija i sl.). Da li ste shvatili kroz sve navedeno kolika je važnost u toj riječi kretanje i mišićni rad? A ona stoji tik do još tri osnovne životne potrebe čovjeka, kisik, vodu i energiju (hranu).

Mišićna snaga je sposobnost tijela da savladava različite otpore (predmeta, podloge, vlastitog tijela i dr.). Ovisi o broju aktiviranih i učestalosti aktiviranja mišićnih vlakana i još nekim fiziološkim i biokemijskim procesima u mišiću. S godinama mišići koji nisu potaknuti na rad vježbama snage atrofiraju. U svakodnevnom životu mnoštvo je pokreta koji ovise o snazi mišića. Premještanje namještaja po kući, nošenje različitih predmeta, spisa i vrećica s tržnice, kopanje u vrtu, obrezivanje grana u voćnjaku, nošenje djeteta i još bezbroj aktivnosti.

Snažno tijelo nije samo važno muškarcima i mladim osobama. Čvrsti, snažni i lijepo oblikovani mišići potrebni su svima. I ne samo iz estetskih razloga (čvrsto i skladnije tijelo) nego zbog životnih potreba. Više mišića znači brži metabolizam i veće izgaranje kalorija, uz elastičnost osiguravaju ljepše držanje i ravnotežu koje je osnova u smanjenju povreda kralježnice, spriječava nastanak osteoporoze jer jaki mišići znače jake kosti na koje se vežu i prenose silu te apsorbiraju pritisak na oboljele zglobove, poboljšavaju osjećaj ravnoteže pa tako spriječavaju nepotrebne padove. Vježbe snage ukoliko se izvode pravilno i sigurno pomažu normalizaciji krvnog tlaka, smanjuju kolesterol u krvi, spriječavaju nakupljanje masnoće u području trbuha kod starijih žena u menopauzi, osiguravaju normalnu razinu inzulina i time smanjuju rizik nastanka diabetesa tipa 2 te srčanih bolesti. Osim toga znanstveno je dokazano da jako tijelo podiže samopouzdanje. Jer osim što dobro izgledamo, saznanje da smo sposobni brinuti se o sebi uvelike utječe na naše psiho- fizičko stanje. Jačajući svoje tijelo jačamo i svoj um i emocije.

Mišićna izdržljivost je sposobnost tijela da izvodi aktivnost određenog intenziteta u što dužem vremenu te odgodi pojavu umora i razvije toleranciju na nastanak produkata metabolizma kao što je mliječna kiselina. Razlikujemo kratkotrajnu izdržljivost, srednjetrajnu i dugotrajnu izdržljivost. I ova sposobnost važna je u svakodnevnom životu kako bi smo osigurali da naše tijelo podnese neka dugotrajna opterećenja i izazove, a povezana je s djelotvornim radom našeg srčano- dišnog i živčano- mišićnog sustava.

Gibljivost ili fleksibilnost je sposobnost izvođenja maksimalnog  pokreta u jednom (rameni), više zglobova (kralježnici) ili cijelom tijelu, a ovisi o građi zglobova i elastičnosti mišića. Gibljivost je sagnuti se, podići ruke visoko iznad glave, visoko zakoračiti preko prepreke, okrenuti glavu da vidimo iza sebe i slično. Može se mjeriti i na taj način utvrditi da li je raspon pokreta u normalnim vrijednostima. Nedovoljna ili prevelika gibljivost pojedinih dijelova tijela može izazvati ozljede, nestabilnost i bolove te nam otežati svakodnevni život.

Ravnoteža je sposobnost tijela da održi statički položaj ili stabilnost u dinamičkim kretnjama te se suprostavi antigravitacijskim silama. Stajati na jednoj nozi ili poluprstima, ne pasti kada zakoračite u prazno ili se spotaknete, moći održati ravnotežu na nestabilnoj podlozi znači da je dobro iskoordiniran vaš centar za ravnotežu kojeg čine kinestetički, slušni, taktilni i vidni osjetilni sustavi. Starenjem se osjećaj za ravnotežu smanjuje i zbog toga su česti padovi i lomovi kostiju koji dovode do narušavanja kvalitete života.

(rex)

Facebook komentari