Izvješ?e sa ?etvrte dodjele nagrade »Kiklop«

PROZNA DJELA »SONNENSCHEIN« I »FRIDA ILI O BOLI« – POTVR?ENO OBILJEŽILE GODINU NA IZMAKU

Ju?er su u Disco klubu Uljanik (nekadašnji Rock klub) ?etvrti put zaredom dodijeljene nagrade »Kiklop«. Ova se godišnja knjižna nagrada ?iji je utemeljitelj Udruga Sa(n)jam knjige u Istri u 12 kategorija dodjeljuje nakon što je u dva kruga glasovanja, glasovalo stru?no bira?ko tijelo, kojeg ?ine hrvatski nakladnici, urednici, književnici, prevoditelji, lektori, književni kriti?ari, novinari, prevoditelji, profesori i knjižni?ari. Ove je godine aktivno bira?ko tijelo brojilo 800 glasa?a, a brojnoš?u svojih glasova izabrali su 12 laureata. Prvi je »Kiklop« ju?er bio uru?en Anti Stama?u za prijevod Goetheovog »Fausta«, objavljenog u nakladni?koj ku?i Školska knjiga, što dokazuje da i ove godine uvedena posebnost nagrade »Kiklop«, da se ona može dodijeliti isklju?ivo živu?oj osobi, ne ograni?ava u slu?aju izvornih autora ?ija se dijela, eto, i nakon više od dva stolje?a od kada su napisana, uspješno prevode. Sljede?i »Kiklop«, onaj za znanstveno-popularnu knjigu godine, zaslužio je Viktor Žmega?, za svoj uradak »Od Bacha do Bauhausa«, kojeg je objavila Matica Hrvatska. »Kiklop« za publicisti?ku knjigu godine dobio je Slavko Goldstein, za knjigu »1941. Godina koja se vra?a, u izdanju Novog Libra. Slijede?i niz nagra?ivanja hrvatskih renomiranih autora, »Kiklopa« za knjigu eseja godine dobio je Inoslav Bešker, za »Filološke dvoumice«, objavljene u Nakladi Jesenski i Turk. Zajedni?ki rad Luke Paljetka i Svjetlana Junakovi?a, »Mali veliki svijet«, u izdanju Algoritma, ovjen?an je »Kiklop« za dje?ju knjigu godine. Pjesni?kom zbirkom godine proglašena je »Rijeka sigurno voli poplavu«, autorice Sanje Lovren?i?, ?ije je pjesme objavila Autorska ku?a. »Kiklopa« za oblikovanje godine dobio je Dean Žili? oblikovavši knjigu »Japan«, koju potpisuje Vladimir Devidè, a objavila ju je Školska knjiga. Nagra?ena knjiga inozemnog autora godine je »Snijeg«, Orhana Pamuka, u prijevodu Marte Andri?, a u nakladi ku?e Vukovi? & Runji?, koja kao da se, potpisavši ugovor s plodonosnim Nobelovcem, »pretplatila« za »Kiklopa« u ovoj kategoriji. Zrinka Pavli? dobitnica je »Kiklopa« za debitantsku knjigu godine, »Svijet i prakti?na žena«, u izdanju Naklade Jesenski & Turk. Bibliotekom godine proglašena je biblioteka Disputa i Hrvatskog filološkog društva »Na tragu klasika«, urednice Irene Lukši?. »Kiklopom« je ovjen?an i Seid Serdarevi?, kao urednik godine, valja naglasiti da je ovo jedina kategorija »Kiklopa« za koju se ne pla?a kotizacija i koju ne mora prijaviti urednikova nakladni?ka ku?a, pa je tim jasnija prepoznatost Serdarevi?eva rada, što prijava za nagradu nije stigla iz mati?ne mu Frakture, ve? je kolegu nominirao Boris Runji?. Posljednja su dva »Kiklopa« uru?ena autoricama ?ije su knjige obilježile godinu na izmaku, proznim djelom godine proglašen je »Sonnenschein«, Daše Drdi?, a ispitivanjem agencije Puls hitom godine proglašena je knjiga »Frida ili o boli«, Slavenke Drakuli?.
Ceremoniju dodjele hrvatske knjižne nagrade Kiklop režirao je Krešimir Dolen?i? koji se na odabrani prostor dodjele nadovezao rockerskim štihom. Tako je uz voditelje Vladu i Fritza, sveprisutni bio bend koji je prigodno upotpunjavao »me?utke« i najave nagrada »Gardenia«, novinara ku?e koja je i parter nagrade »Kiklop«, Vedrana Šilipetra, prisutne su bile i gospodi?ne u crnim krinolinama, koje su u prostor »upale« pra?ene turiranjem motocikla, ?lanice pulske dramske radionice »Inat«. A da doma?ih ljudi ne uzmanjka za govornicu su se, uz Anitu Šiki?, ?elu Hadžiselimovi?a, Inoslava Beškera, Slobodana Prospera Novaka, Dašu Drdi?, Nikicu Petraka, Milanu Vukovi? Runji?, Nedžada Ibrišimovi?a i Sr?ana Dumi?i?a, penjali i ovdašnji najavljiva?i. I dok su se pojava Magdalene Vodopije, Edija Ljubi?a, Edija Maružina, Milana Rakovca, Ivana i Tamare Obrovac, Dragutina Lu?i?a, Livija Morosina, ?inila prili?no sraslom s prigodom, najavljiva? dje?je knjige godine, Franci Blaškovi?, psovkama, potražnjom punog honorara i desetominutnim ostajanjem na improviziranoj sceni, prekinuo je blaženstvo protokola, kojeg su, uz voditelja, »spašavali«, Bojan Žižovi?, Boro Radakovi? , drugi Franciju bliski prisutni, ali i redar Disko kluba »Uljanik« koji je narušitelja »Kiklopskog« mira, kona?no udaljio. Istarski govornici koji su slijedili ovom »performansu«, ozirali su se na isti, pa je tako Rakovac izrekao svoje tri neostvarene želje, da napiše  »Sonnenschein«, ili bar »Majstora i Margeritu«, i da Franci, odjeven u frak, nastupi u maloj dvorani »Lisinski«, a slikar i profesor, Ivan Obrovac žalio je zbog Francijeva odlaska, jer mu nije stigao re?i: »Gori ussi Winnetou, da ?uješ kako ova kanta.«, ?ime je najavio pjesmu svoje k?eri, Tamare Obrovac, za kojom je, nekoliko nagrada kasnije, nastupio i pulski bra?ni par, grupa »Nola«.(Nevena Trgov?i?)