PRIOP?ENJE ŽUPANIJSKE KOMORE PULA
Prema me?unarodno prihva?enim definicijama, inozemna izravna ulaganja (Foreign Direct Investment – FDI) predstavljaju stjecanje dionica ili vlasni?kog udjela u rezidentnim poslovnim subjektima od nerezidentnih ulaga?a i obratno, a kojima se stje?e 10% ili više udjela u vlasništvu. Prema svojim karakteristikama, strana se ulaganja dijele na inozemna izravna ulaganja koja stvaraju potpuno novu proizvodnu imovinu (greenfield investicije) i na one kojima se ulaže u ve? postoje?u proizvodnu imovinu radi preuzimanja i pove?anja u?inkovitosti ili nastaju privatizacijom (brownfield investicije). Temeljem Odluke o prikupljanju podataka o inozemnim izravnim i portfolio ulaganjima (NN 4/97) te Upute za provedbu te odluke (NN 28/97, 14/98, 18/01), doma?e pravne osobe dužne su Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti podatke o inozemnim izravnim i portfolio ulaganjima. Obveznici dostavljanja podataka su sve doma?e pravne osobe u ?ijem kapitalu na kraju izvještajne godine inozemne institucije posjeduju udio ve?i od nule te sve doma?e pravne osobe koje na kraju izvještajne godine posjeduju vlasni?ka ulaganja u inozemne institucije. Prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke, izravna strana ulaganja od 1993. do rujna 2007. godine u Hrvatsku iznose 16,7 milijardi ameri?kih dolara. U istom razdoblju u Istarsku je županiju uloženo 270,9 milijuna USD. Prema podrijetlu stranih ulaganja, najve?i ulaga? u Istarsko gospodarstvo od 1993. do rujna 2007. godine je Lihtenštajn (26,5%) sa uloženih 71 milijuna USD. Treba napomenuti da se pra?enje izravnih stranih ulaganja za potrebe platne bilance provodi po na?elu rezidentnosti trgova?kog društva koje je izvršilo ulaganje, a ne po rezidentnosti vlasnika društva jer se inozemna trgova?ka društva služe svojim podružnicama u navedenim zemljama. Drugi najve?i ulaga? je Italija (13,1%) sa 35,4 milijuna USD, a Austrija (10,2%) sa 27,6 milijuna USD na tre?em je mjestu. Slijede Slovenija, Nizozemska i Njema?ka. Udjele manje od 7% u stranim ulaganjima imaju redom Francuska, SAD, Švicarska, Cipar i Danska, dok ostale zemlje imaju udjele manje od 1% u ukupnim stranim ulaganjima u Istarskoj županiji. Od 1993. do tre?eg kvartala 2007. godine inozemna izravna ulaganja u Istarsku županiju realizirana su u brojnim sektorima. Oko 23,8% ukupnih inozemnih izravnih ulaganja ili 64,5 milijuna USD odnosi se na hotele i restorane, na proizvodnju ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda otpada 15,1% ili 40,6 milijuna USD, a na poslovanje nekretninama 13,5% ili 36,3 milijuna USD, a dalje slijede rekreacijske, kulturne i sportske djelatnosti (8,4%) i gra?evinarstvo (8,3%). Udio ostalih djelatnosti je manji od 4%. Postavlja se pitanje zašto godinama strana ulaganja u Istarsku županiju stagniraju. Tu je stvarno stanje druga?ije nego se financijski prikazuje. Naime, strana ulaganja u Hrvatskoj ure?ena su Zakonom o trgova?kim društvima, Zakonom o poticanju ulaganja i drugim zakonima. Inozemni ulaga? je u pravima, obvezama i pravnom položaju u trgova?kom društvu, pod uvjetom uzajamnosti, izjedna?en s doma?im ulaga?ima. Inozemni ulaga?, me?utim, stje?e pravo i na dodatna jamstva, koja se ne daju doma?em ulaga?u. Ustavom RH utvr?eno je da se prava ste?ena ulaganjem kapitala ne?e umanjivati zakonom ili drugim pravnim aktima i osigurava se slobodno iznošenje dobiti i uloženoga kapitala iz zemlje nakon prestanka ulaganja. Slobodni prijenos profita u inozemstvo nakon ispunjenja obveza i podmirenja poreza i slobodna repatrijacija kapitala pri povla?enju ulaganja tako?er su zajam?ene Ustavom. Uo?ljivo je da su mnogi investitori iskoristili date mogu?nosti. Isto tako treba napomenuti da su realizirane mnoge strane investicije u Istri, sa sjedištima tvrtki u drugim županijama. Stoga se prava vrijednost uloženog stranog kapitala u Istarsku županiju teško može procijeniti. (IP)
