Istra najvažnije mjesto na svijetu u triler enigmi

NOVI ROMAN ERNIE GIGANTE DEŠKOVI?A -“SERENIJEVA ENIGMA”
Nakon što stigne u vlasništvo mitske slike srednjovjekovnog slikara Hieronymusa Boscha, multimilijarder Jean-Marie de Sho po?initi ?e bizarno samoubojstvo i pokrenuti neobi?an splet doga?aja koji ?e hrvatskog inspektora austrijskih korijena Klausa Huberta, hladnokrvnog stru?njaka za knjige Corrada Coppolu i vrhunsku restauratoricu slika Morrigan Dignano odvesti u svijet davno preminula mistika. Upuštaju?i se u rješavanje dijaboli?ne slagalice sti?i ?e do zastrašuju?e spoznaje o tajni koja se provla?i kroz stolje?a i danas dolazi na naplatu – svima nama.

Po?etkom lipnja u nakladi Hrvatskog književnog društva OSVIT pojavio se roman „Serenijeva enigma“ Ernie Gigante Deškovi?a. Ovaj naš Istrijan iz Opatije ima tek 28 godina i ve? zavidnu književnu reputaciju. Piše od svoje trinaeste, a sa dvadeset i dvije godine objavljuje prvu knjigu. Od tada neprekidno objavljuje romane, kratke pri?e, eseje i ?lanke. Radovi su mu prevedeni na nekoliko europskih jezika, sudjelovao je na mnogim doma?im i me?unarodnim književnim i znanstvenim doga?ajima, ure?ivao je knjige, pisao osvrte, bio u ure?iva?kim savjetima, pokretao listove, školovao se u više gradova i na Filozofskog fakulteta u Rijeci stekao zvanje kulturologa, svira, slika, aktivan je u politici, vije?nik je Grada Opatije, ?lan je brojnih organizacija poput Istarskog demokratskog sabora, me?unarodne udruge natprosje?no inteligentnih Mensa, Hrvatskog književnog društva Osvit, Circolo letterario… uglavnom dovoljno i za osobu s duplo više godina od njega. Prije „Serenijeve enigme“ objavio je zbirku dvaju romana „Creatio“ (2002.), roman „Posrnuli“ (2003.), zbirku kulturološih i politoloških eseja „Disceptatio“ (2006.). Od doma?ih zbirki u kojima je prisutan mogu se izdvojiti: „Vampirske pri?e“ (2006.), „Krivo stvoreni“ (2007.) i „Trinaesti krug bezdana“ (2007.), te zbirka povijesnih eseja „Rijeka za radoznale“ (2008.) koja uskoro dolazi pred ?itatelje i pretendira da bude jedna od najtraženijih knjiga u Rijeci ove godine. „Serenijeva enigma“ roman je kroz koji se vješto provla?e dvije paralelne radnje. Prvu ?ini Corrado Coppola, pla?eni istraživa? knjiga koji po narudžbi multimilijardera Jean-Marie de Shoa prou?ava misti?ne srednjovjekovne pri?e sve?enika koji je završio na loma?i. Drugu ?ini inspektor austrijskih korijena Klaus Hubert (ali rodom iz Rovinja), koji zajedno sa restauratoricom slika Morrigan Dignano upada u opasnu potjeru nakon što Jean-Marie de Sho po?ini bizarno samoubojstvo u svojoj vili u Istri. Dvije se radnje preklapaju i zapo?inje potjera koja ?itatelja kroz razne doga?aje odvodi do otkrivanja stoljetne tajne.
„Serenijevu enigmu“ nije jednostavno smjestiti u odre?eni žanr jer se cijelo vrijeme nalazi na granici mra?nog trilera, povijesnog romana i klasi?nog trilera. Kao da to nije dovoljno u roman su tako?er ugra?eni dijelovi koji obiluju elementima goti?kog horora, drame ili ?ak ljubavne drame. Naime, Gigante Deškovi? iznova koristi fantastiku i kao u svojoj prvo knjizi „Creatio“ jasno naglašava utjecaj postmodernizma što rezultira pretapanjem više žanrova i pri?a.  No ono što je Gigante Deškovi? ?inio u „Creatiu“ kod „Serenijeve enigme“ dovedeno je do radikalnog. U oba romana glavna okosnica teme nije osoba ve? misti?na slika Pandora koju je naslikao nizozemski slikar Hieronymus Bosch. U obje se knjige tako?er pojavljuju isti likovi te su neki doga?aji doslovno preslikani, kao što je glavni lik romana „Posrnuli“ nitko drugi do ne?ak Jean-Marie de Shoa. No, za razliku od prethodnih djela u „Serenijevoj enigmi“ radnja se odvija daleko preciznije i vidi se da je Gigante Deškovi? izrastao u jako dobrog pisca. Stvari postaju nevjerojatne kada se shvati da je Gigante Deškovi? „Serenijevu enigmu“ uistinu napisao kao enigmu. Naime, rije? je o romanu u kojemu je prisutna igra po?etka i kraja radnje, tako re?enica koja završava knjigu nije ništa drugo do nastavka re?enice s kojom knjiga zapo?inje. Kroz roman se tako?er ne provla?e samo dvije paralelne radnje ve? se i njih prekida kratkim pri?ama razli?itih žanrova što od „Serenijeve enigme“ istovremeno ?ime roman i zbirku kratkih pri?a. Sedam kratkih pri?a koje prou?ava Corrado Coppola prenesene su u knjizi i ?itatelj ima uvid u postupak na koji lik iz knjige dolazi do zaklju?aka. Pri?e su na vrlo elegantan na?in inkorporirane u cjelinu i osim što pokre?u radnju romana, one su napisane da ?ine i zaseban svijet za sebe. No ovdje se Gigante Deškovi?e ne zaustavlja nego stvari odvodi do krajnjih granica jer „Serenijeva enigma“ osim što se može ?itati kao relativno pitak roman i zabavno štivo, ono vrlo ozbiljno debatira i kritizira teme poput kapitalisti?kog društva, pedofilije u crkvenim redovima ili radikalne poglede na religiju. Jedini jasni negativci u romanu su suvremeni sve?enici koji su se udaljili od humanisti?kog nauka i na fundamentalisti?ki na?in shva?aju religiju i spasenje ?ovjeka, dok su istovremeno jedini jasni pozitivci oni sve?enici kojima je ?ovjek i istina u središtu pozornosti i koji zbog toga završavaju na loma?i.
U nekoliko navrata Gigante Deškovi? se doslovno igra s velikanima svjetske literature. Ime Klausa Huberta neodoljivo podsje?a na Nabokovog Humberta, a propitkivanje nabokovog koncepta „nimfete“ prisutno je u dijelu romana gdje se javlja nacist-pedofil koji biva o?aran mladom Židovkom. Ima se tu i dijelova koji govore o odnosu religije i znanosti. ?ak se ironizira i pojava romana poput „da Vincijevog koda“ ?ije elemente Gigante Deškovi? vrlo svjesno ugra?uje u svoj roman. Sve u svemu, nakon takvog ?itanja u prvi plan isplivavaju posve druge dileme od onih koje se na prvi pogled sugeriraju kroz „glavnu“ radnju.
Roman na posljetku dovodi do zlokobne slike budu?nosti ?ovjeka, ali Gigante Deškovi? ostavlja mogu?nost izlaza. No izlaz je groteskan: krenuti putem nove Noine arke u koju mogu u?i samo odabrani od strane jednog ?ovjeka sumnjiva morala ili ?e se ostati dijeliti sudbinu sa svijetom koji se kre?e k biblijskoj apokalipsi koju se doslovno može ve? danas iš?itati iz najobi?nijih dnevnih novina u kojima se prenose pri?e o gladi, potresima, ratovima i nepravdama.
Ako mislite da Gigante Deškovi? ovdje staje, varate se. On stavnja u roman i „skrivene misli“. Ako dijelovima Gigante Deškovi? ne pomaže ?itatelju da prona?e te rije?i, dok negdje ipak upu?uje s dodatcima i fusnotama, a ponekad su upravo fusnote poveznica za dalje. Gigante Deškovi?a doslovno ostvaruje ono što je u uvodu romana naveo: kako se jako dobro zabavljao pišu?i ga. Upravo se iz te zabave Gigante Deškovi? pokazuje piscem od kalibra i neupitno jednim od najzanimljivijih pisaca nove generacije u nas.
Gigante Deškovi? ne bi bio Gigante Deškovi? da Istra ne zauzima istaknuto mjesto u njegovom djelu. Morrigan Dignano vu?e korijene iz (od dakle drugdje?) Vodnjana. Jean-Marie de Sho posjeduje vilu u Istri gdje po?ini samoubojstvo. Klaus Hubert je iz Rovinja, kao što i Opatija, rodni grad Gigante Deškovi?a, zauzima posebno mjesto u „Serenijevoj enigmi“. Drugim rije?ima, nakon što se pro?ita roman svim ?itateljima ?e biti jasno da je Gigante Deškovi? Istri namijenio, ni manje ni više nego najzna?ajnije mjesto na svijetu.

Krajem svibnja po?inju prezentacije, a koliko je (za sada) poznato Pula dolazi na red 30 svibnja s prezentacijom u P 14 gdje ?e pored autora i nakladnika sudjelovati Davor Šišovi?.


Silvio Benussi svibanj 2008., Trst

dr. sci. Ingrid Benussi svibanj 2008., New York


Facebook komentari