Iskoristimo sredstva predpristupnih fondova EU

KONFERENCIJA ZA NOVINARE HNS-a
Strategija koju je donijelo Nacionalno vijeće za konkurentnost HR još 2002. odnosi se i na pitanja pred pristupnih fondova EU. Prisjetimo se da je jedna američka studija pokazala kako Hrvatska ima šanse za ulazak u Uniju samo ukoliko restrukturira cjelokupno gospodarstvo.
Razvojni put znamo, bio je takav da je pristup EU fondovima odnosno povlačenje sredstava iz istih imao javni sektor a tek kasnije su mogli prijaviti projekte gospodarstvenici i nevladine udruge.
Prvi je nedostatak zapostavljenost korisnika fondova, grupe kojima je namijenjena pomoć. Nisu upoznate s ciljevima predpristupnih programa, nisu svjesne kriterija podobnosti i izgubljene su u masi Unijinih zahtjeva i pratećih nacionalnih propisa.
Drugi nedostatak su regionalni uredi koji su daleko od informacija. Regionalni predstavnici nisu, u odnosu na osoblje u središnjici, dovoljno upoznati sa kriterijima prijave i subjektivni su u procjeni. Postoje situacije kada je neki projekt prihvaćen, odobren na regionalnoj razini, a zatim odbijen zbog manjkavosti u središnjici.
Treći nedostatak jest manjak stručnih kadrova, managera. U malim gospodarskim subjektima-tvrtkama, kadrovski potencijal koji će tražiti informacije ili pohađati seminare, ili osobno komunicirati s postojećim konzultantskim mrežama je mali.
Program izobrazbe i razvoja mreže konzultanata za malo gospodarstvo preko HAMAG-a je pravi primjer onoga, da imamo uvijek vremena, jer za ishodovanje certifikata za konzultanta, javni poziv odnosno natječaj se raspisuje jednom godišnje. Pa nije ni čudno da je u šest godina certifikat HAMAG--a dobilo samo 85 konzultanata. Poučimo se od naših susjeda, Poljska je educirala 4.000 stručnjaka za pripremanje ideja, a prenoseći to na našu zemlju, znači da bi mi trebali barem 400, odnosno po 20 konzultanata, stručnih osoba za svaku županiju. Agencija vodi registar mreže konzultanata koji dobiju certifikat.
Neke udruge, kao npr. Udruga poslovnih savjetnika (UPS) naplaćuje 15.000,00 kuna. Najvećim nedostatkom drži se, da je kriterij po kojemu su potencijalni polaznici već u startu kod selekcije uskraćeni ako nemaju pet godina radnog iskustva u konzaltingu za EU fondove, da bi mogli steći međunarodno priznati certifikat. Na koncu taj certifikat vrijedi samo tri godine.
Jednodnevna obuka u Budimpešti koja se preporuča onima koji žele podnijeti zahtjev za korištenje sredstava iz fondova.
Iako ni županije pa ni država u cjelini nemaju gospodarsku strategiju razvoja za neko naredno razdoblje, znamo i stalno ponavljamo da i Grad Pula i Županija istarska trebaju restrukturirati poslovne subjekte, odnosno djelatnosti, sa time i (deficitarne-suficitarne) kadrove. Pula, odnosno Istra ima dvije konzultantice, ali nijedna nije certificirana za preustroj poslovanja, koji je ponuđen između trinaest različitih djelatnosti u GAMAG-u.
Iz HNS-a predlažu:
Poboljšati horizontalnu i vertikalnu koordinaciju između središnjih agencija i njihovih raštrkanih jedinica.
Čelni ljudi tvrtki, općina, nevladinih udruga prije predaje zahtjeva za sufinanciranje iz EU fondova moraju se upoznati sa sustavom financiranja i institucionalnim sustavom. Trebaju provjeriti jesu li podobni za određeni tip financiranja, pažljivo analizirati sve vrste ponuda i uputa.
Zainteresirani koji imaju neke ideje, ili projekte neka se udruže i izrade zajedničke projekte, jer se događaju zablude, ponavljanje istih projekata ili su poslovni subjekti i projekti premali. Kod ocjenjivačke komisije to loše prolazi, odnosno ne prolazi.
Pula sama će se teško izboriti za ova sredstva, dok putem ROP-a (regionalnog operativnoga programa) hoće.
Intenzivirati sve vrste edukacija na način da se više sredstava odvoji za izobrazbu konzultanata iz  proračuna najvećeg grada u istarskoj županiji Pule, ali i iz proračuna Istarske županije. Prvenstveno tražiti od Države da se više financijskih sredstava odvoji za program izobrazbe i razvoja mreže konzultanata za malo i srednje gospodarstvo.
Osim izravne koristi od sredstava mnogo je i drugih pogodnosti poput; međunarodne suradnje odnosno izgradnje međunarodne mreže partnerstva, prijenosa znanja, upoznavanje najboljih iskustava, proboj na EU tržište uz promicanje osobnog poduzetništva na jedinstvenom tržištu. Iskorištavanjem sredstava iz pred pristupnih fondova trgovačka društva, tvrtke imaju definitivno više mogućnosti i izgleda stvoriti jaku poziciju na tržištu. Stvara se preduvjet da utjecaj na konkurentnost tvrtke bude jak i dugotrajan.   (REX)