Interview - Korado Korlevi?-Drugi dio

PRVI DIO I DRUGI DIO –OBJAVLJENO U REGIONALU BROJ 26.

Razgovarao: Nikola Biliškov

Siguran sam da je Korado Korlevi?, voditelj Znanstveno edukacijskog centra Višnjan, poznat ?itateljima Regionala. Nije ga potrebno posebno predstavljati. Njegovi veliki uspjesi na polju edukacije, ali i znanosti zapaženi su diljem svijeta. Danas, zahvaljuju?i prvenstveno njegovom angažmanu, Višnjan slovi kao jedna od «Meka» alternativnih obrazovnih aktivnosti, kojoj hodo?aste mladi iz cijelog svijeta.
Op?enita je predodžba o Koradu da je on «onaj astronom iz Višnjana». Me?utim, on je mnogo više od toga. Zbog toga smo ovim razgovorom pokušali približiti ?itateljima Regionala njegove stavove o obrazovanju, društvu, ekologiji i svemu što nas okružuje.

REGIONAL: Voditelj ste jedne od najuspješnijih institucija alternativnog obrazovanja u Hrvatskoj. Što mislite o službenom obrazovnom sustavu?

Ovo je naprosto prekompleksno pitanje. Školski sustavi su izuzetno kompleksni i tromi sustavi i pokušati ih analizirati u jednom tekstu suvisle dužine je skoro pa neizvedivo. Elementi koje bi trebalo analizirati kako bi se stekla slika o sustavu su položaj u?enika, profesora, ali i hijerarhijskih struktura države, koja želi zadržati monopol nad edukacijom, te obitelj, vanjsko okruženje države, kapital koji traži žrtve. Eto, sustav je jako složen i pun apsurda i to ne samo kod nas. Naši mladi ljudi, koji izlaze iz škola, optere?eni su raznoraznim dogmama, što uvelike proistje?e iz autoritarne pozicije nastavnika. Za ilustraciju, recimo, ljudi obrazovani u zapadnoeuropskim zemljama puno spremniji postavljati pitanja i komentirati predava?e. Naši mladi ljudi ?e biti puno sramežljiviji. Oni ?e odslušati predava?a uglavnom bez komentara.

REGIONAL: Da li je HNOS kvalitetni pomak u tom smjeru ili bi ga okarakterizirali tek kao šminku?

Što se HNOS-a ti?e, intencije zakonodavca su jasne, dovesti sustav do standardne kakvo?e programa. Što se nivoa znanja, osposobljenosti ti?e HNOS nije ništa posebno, tek jedan od aspekata mekdonaldizacije školstva. S druge strane, izvršitelji su mu uglavnom nespremni i slabo motivirani, nedostaje im adekvatna oprema i prostor. Što se u?enika ti?e, oni su svakim danom sve više uvu?eni u sustave vrijednosti gdje je rad pri dnu ljestvice poželjnoga. Naravno da postoje izlazi iz takvih situacija, ali oni nisu ni brzi ni jednostavni, a i ne ovise samo o školstvu.
U edukaciji je obitelj na prvom mjestu, a za razvoj inteligencije su najbitnije prve tri godine. Aktualni  testovi inteligencije su standardizirani za Amerikance i kalibriraju se po svijetu. Naravno, na rezultat jako utje?e sredina u kojoj se dijete odgaja. Hrvatska je dobra sredina za odgoj djece zbog same kvalitete života i manjeg zatomljavanja kreativnosti od "ure?enih" sredina. To što u HR nedostaje morat ?ete nadokna?ivati samoobrazovanjem.
Pokušati biti intelektualac u ovakvoj sredini i djelovati u pravcu da se to promjeni je problem i trebat ?e desetlje?a da se taj sklop odgoj + obitelj + sustav vrijednosti + sredina = inducirani dio IQ-a dovede do prosjeka za „zapadni svijet”.

REGIONAL: Po ?emu su programi Znanstveno edukacijskog centra Višnjan (ZEC) bolji od programa ostalih sli?nih centara? Koje su njegove slabosti?

Naši su programi vanškolski pa imaju potpunu slobodu odabira sadržaja i metoda, a kako nisu pod ingerencijom MZOS-a odgovorni smo za njihov uspjeh samo našim ciljevima, u?enicima i njihovim roditeljima. Sli?ni centri baš i nisu ?esti, i kad se uzme gdje se nalaze projekti koji su nam ekvivalenti po programima, onda treba oti?i  van Hrvatske. U našem susjedstvu  postoje sli?ni programi u Francuskoj, Ma?arskoj, Njema?koj i Srbiji, a u ostatku svijeta u Izraelu, SAD, Velikoj Britaniji,  Južnoj Koreji...  Svjetska organizacija koja koordinira rad mreže tih projekata, NYEX - Network of Youth Excellence je krovna organizacija sa sekretarijatom privremeno smještenim u Budimpešti. Podršku ima od UNESCO-a i NATO-a, svatko sa svojim interesima, a  trenutno upravo mi predsjedamo tom organizacijom.
Što se naših slabosti ti?e, rekao bih da su one zajedni?ke svim nevladinim organizacijama u nas. Dakle, nedostaci su podfinanciranost, kroni?an nedostatak opreme, ogroman gubitak vremena i energije u potrazi za nekom pomo?i ili sponzorstvom i sl. Slijede?i velik problem, a to je slabost koja nam tek dolazi, biti ?e nedostatak vrsnih mentora pri narednom podizanju nivoa aktivnosti.

DRUGI DIO
REGIONAL: Mnogi ljudi koji su prošli Vaše edukacijske programe danas su razasuti po vode?im svjetskim znanstvenim institucijama. Tako?er, na vode?im pozicijama gotovo svih relevantnijih projekata koji se provode u Hrvatskoj nalazimo bivše polaznike višnjanskih škola. O?ito je da je Vaš utjecaj velik. Možete li to komentirati?
Kao edukatoru, izuzetno mi je drago da su naši programi, u onom kriznom vremenu domovinskog rata, u?enicima dali motivaciju, samopouzdanje i inspiraciju da izrastu kao stvaraoci. Što se "tajni" ti?e, njih nema. Svakome se ukaže najve?e povjerenje, da mu se odgovornost i uklju?i ga se u projekte. Znanstveno okruženje, podupiru?a grupa, vlastiti talent i samou?enje tada naprosto u?ine svoje.
Naravno da u svemu pomažu i rezultati koji se postižu i koji zorno pokazuju da se rad isplati. Rezultati nisu tek puki odgovori, ve? uvijek donose i niz novih pitanja na koja treba odgovoriti, što su sve izazovi.
REGIONAL: Mnogi su polaznici višnjanskih škola danas uspješni poduzetnici. Kako objašnjavate toliku uspješnost vaše metode?
U?enje znanstvene metode stvara osobe otvorenog uma, koje su uspješne ne samo u znanosti, ve? i u drugim djelatnostima. Baš to stalno iznova treba naglašavati. Iz naših programa zato ne izlaze samo znanstvenici. Mnogo je njih u životu odabralo i druge karijere, ali kada se kao kriterij uzme stvaralaštvo, originalnost i upornost, a odabir se vrši znanstvenom metodom,  svi imaju recept za uspjeh u poslu.
REGIONAL: Što biste izdvojili kao goru?e probleme istarskog društva? Hrvatskog? ?ovje?anstva op?enito?
Ima toga i previše, toliko da ?e od "goru?eg" sigurno nešto i zagoriti. Naša je tehnološka civilizacija sama po sebi koncipirana kao destruktivna i za ?ovjeka i za prirodu. Sve se tretira kao izvore budu?eg rasta kapitala. Veliki, globalni problemi se uglavnom koriste kao poluge za postizanje politi?ke ili ekonomske nadmo?i i  ponekad im je upitna vjerodostojnost. Što se nas samih ti?e, društvo se globalizira takvom brzinom da nam pred o?ima nestaju stari sustavi vrijednosti i zamijenjuju ih neki novi sustavi, izgra?eni na temelju upitnih moralnih vrednota.  
    U svakom slu?aju, naša tehnološka civilizacija ima ograni?en vijek trajanja i ve? se sada traže na?ini osmišljavanja nekog novog društva, koje bi moglo opstati. Sustav mjerenja u takvom društvu ne bi se temeljio na "imati" ve? na "biti". Ujedno je to i "biti ili ne biti" za našu civilizaciju. ?ini mi se da imamo vremena da se sredimo za otprilike 50 do 300 godina .
REGIONAL: Koji se projekti trenutno provode pod okriljem ZEC-a?
Ima dosta programa, od raznih ljetnih škola za u?enike od 9-18 godina, studente, u?itelje i mentore. Tijekom ljeta idu  Kampovi prirodoslovlja, a tu su i dvije me?unarodne ljetne škole: Summer School of Science (S3) i Višnjan School of Astronomy (VSA).  Tijekom školske godine idu drugi programi tipa: Students@Visnjan; United World Coleges Project Week. Krajem godine se organizira nacionalna smotra u?eni?kog stvaralaštva "Vip Eureka". Van toga se ponekad organiziraju i posebni te?ajevi specijalizacije, kao prošlogodišnji za profesore južnokorejskih znanstvenih srednjih škola u trajanju od tri tjedna.
Ipak, trenutno nam je najve?a preokupacija potreba za pove?anjem broja u?enika, u?itelja i mentora uklju?enih u programe. To zna?i  da nam slijede zna?ajne organizacijske promjene. Isto tako, trebamo osposobiti prostorne uvjete za izvo?enje naših aktivnosti u Višnjanu i na lokaciji novog kampusa Ti?an.
Raduje nas rast aktivnosti koji se planira, ali nas istovremeno pomalo i plaši kompleksnost cijele pri?e u koju smo se upustili.
REGIONAL: Osim tih aktivnosti, vrlo ste angažirani, naro?ito u zadnjih nekoliko godina, na polju zaštite okoliša. Naro?ito ste se istaknuli na problematici svjetlosnog one?iš?enja i zaštiti rta Kamenjak. Dokle ste došli s tim aktivnostima?
Došli smo do satisfakcije da je u novom Zakonu o zaštiti prirode svjetlosno one?iš?enje definirano u ?lanku 31. Uspjeli smo uvjeriti gra?ane da postoji i ekološki prihvatljiva javna rasvjeta, što je rezultiralo postavljanjem baš takve rasvjete na mnogim mjestima po Istri i Hrvatskoj.  Na nedavno održanoj me?unarodnoj konferenciji o svjetlosnom one?iš?enju, održanoj u Bledu, postalo je jasno da je upravo u toku zna?ajan proboj u identificiranju i analizi problema koje svjetlosno one?is?enje stvara u okolišu. Mogu?nosti doprinosa rješavanju tih problema kroz specifi?ne projekte je dosta velik. Polaznici naših programa mogu pripremiti kvalitetne materijale ve? za idu?i simpozij.
Što se Kamenjaka ti?e, sami Medulinci i Premanturci su ti prvi koji tamo vide svoju ekološku prepoznatljivost, a suradnja Zelene Istre i ustanova Kamenjak i Natura Histrica pokazuju da smo na pravom putu. 
Preko našeg centra pokrenuta je inicijativa da se osnuje još jedna udruga, klub istraživa?a "Explora", kojemu je cilj zaštita prirode, društva i znanja na posebno koncipiran na?in.
REGIONAL: Kad smo ve? kod toga, možete li se osvrnuti na probleme istarskog okoliša?
Kapital u nas i u svijetu ve? ima svojstvo osobe, to je ona famozna "pravna osoba". Me?utim, nedostaju eti?ke norme. To je beštija koja se otkinula s lanca i sada ždere sve unaokolo. Me?u našim „goru?im“ problemima stalno se isti?u betonizacija obale, rasprodaja zemlje, devastacija spomenika kulture i arheoloških lokaliteta, golf tereni, Rockwool… Me?utim, spomenuti su samo dio problema o kojima se treba puno više govoriti. Na primjer, manje spominjani problem s kojim se sre?emo, jest koliki je ekološki impakt turizma u Istri. Izuzmu li se Francijeve pjesme to je gotovo tabu tema. Nažalost Istra se nalazi tako blizu Europi da ?e nam od nje ostati samo krpice koje na kraju ne?emo prodati. I tek tada ?emo se sjetiti kako bismo ih trebali cijeniti. Ve? i površan izlet u istarska sela može vas uvjeriti koliko je taj problem ozbiljan. U Istri ve? sad gotovo i da više nema seljaka, krava, ovaca, koza... Nedavno sam se prestrašio, kada sam po prvi puta nakon dvije godine došao u jedno selo. Tamo me do?ekalo dvadeset ruralnih vila s bazenima, što izgra?enih, što u izgradnji. Tamo gdje je nekad bila lokva za napajanje blaga sad su teniska igrališta. U nekim selima "vikendaši" ve? skupljaju potpise da se zabrani držati stoku jer im smrdi.
Istrijani nemaju pojma što se dešava, a upravo su ostali bez Istre. „Duhovnost" sad mogu prodavati samo još neizlje?ivim naiv?inama.
REGIONAL: Široj ste javnosti naro?ito poznati kao astronom. Me?utim, manje je poznato da je Vaša „prva ljubav“ zapravo bila biologija. Tako?er, zaljubljenik ste u znanstvenu fantastiku, a nije Vam strana ni poezija. Uglavnom, svestran ste ?ovjek. Komentirajte.
Ne bih ja sebe nazvao svestranim. Barem ne svestranijim od mnogih drugih. Možda bi bolje bilo re?i da sam tek još jedan ?ovjek razapet pred prebogatim izlogom riznice ljudskog stvaralaštva. I nisam usamljen. Mnogo nas je koji se divimo novim oblicima  u  kojima se prezentiraju kreativnost, ideje, izumi, prave vrednote ?ovjeka.
Ve?ina djece, sudionika naših programa shvati da umjetnost i znanost nisu suparnici i da se u njihovoj sinergiji može o?ekivati neki sljede?i klju?ni razvojni korak. Mnogima to na prvi pogled nije jasno, ali i umjetnost i znanost su jednako vrijedne, one su dva metodološki razli?ita pristupa istoj stvari, istini.
REGIONAL: Koliko Vam mala sredina, kakav je Višnjan daje slobode, a koliko ste sputani u njoj? Da li bi Vam bilo lakše da živite i radite u velikom gradu?
Suvremena tehnologija danas velikom brzinom briše granice izme?u takozvanih velikih sredina i takozvanih malih sredina. Nekad je „biti razli?it“ zna?ilo biti "ridikula" i u maloj kao i u velikoj sredini. Jedina je razlika bila u tome što si u gradu imao još barem nekoliko takvih kao podupiru?u grupu pa je bilo lakše podnijeti to nerazumijevanje sredine.
Vjerojatno mnogi misle da osoba poput mene izaziva odre?eno podozrenje me?u stanovnicima male sredine kakva je Višnjan. Me?utim, Višnjanci su se ve? davno priviknuli da im se po mjestu dešavaju  neuobi?ajene aktivnosti. Morali su. U stvari, mnoge to veseli i sami su se uklju?ili u te alternativne projekte.
REGIONAL: Na kraju, možete li nešto poru?ili mladima?
Snovi se ostvaruju, ako ih se dovoljno dugo sanja.

 

Facebook komentari