KAŠTEL PULA, 23. LIPANJ U 21 SAT
Kraj kazališne sezone u INK Gradskom kazalištu Pula, prema najavama, bit će doista poseban. U koprodukciji četiri primorska kazališta, među kojima je i naše Istarsko narodno kazalište priprema se velika komedija „Barufe“ Carla Goldonija a po tekstu Predraga Lucića i režiji slavnog Vite Taufera, a koja će se upriličit u petak, 23. lipnja 2017. godine u 21 sat na pulskom Kaštelu. Ulaznice se mogu kupiti na blagajni INK (052/212-677) ili sat vremena prije predstave na ulazu na Kaštel.

Predstava će ujediniti tri države koje sudjeluju u ovom značajnom projektu, bar na kulturnom planu - na samom je početku izjavio redatelj Taufer. Koparsko kazalište, Slovensko stalno kazalište u Trstu, Istarsko narodno kazalište - Gradsko kazalište Pula i Slovensko narodno kazalište Nova Gorica zajedničkim snagama iznjedrit će ovaj veliki projekt kao zaključak svoje kazališne sezone. Kontekst predstave se, sudeći na geopolitička pitanja koja su i danas aktualna i sam nameće. Duhoviti je to prikaz populističke političke i gospodarske lukavštine i manipulacije s nezadovoljnom, neobrazovanom i siromašnom multietničkom ribolovnom zajednicom.

„Volim Lucića, i u njemu sam ponovno pronašao društveno-političku satiru koju sam prenio na scenu. To je mikromodel ovog, pomalo primitivnog društva i njegovih stupova. U ovom slučaju, ribara.Ove marginalizirane skupine često su i metafora zbivanja u regijama koje pokrivamo i predstavom. Čini mi se kako sve vrijednosti pomalo odumiru, a s njima i srednji stalež. Čovjek u toj zbilji postaje dehumaniziran, a uzorima postaju ljudi koji prije nekoliko godina ne bi bili primljeni ni u reallity show“ – istaknuo je Taufer ne krijući svoje zadovoljstvo napretkom predstave i načinom na koji glumci savladavaju izazovne uloge.

„Kazalište ima mogućnost, ali i potrebu progovarati i upozoravati društvo na zbilju u kojoj djeluje, i tako shvaćena, ova predstava mora zaživjeti u njezinom punom sjaju. Austro-Ugarska povijesna zbilja je tu samo velika metafora kako bismo prihvatili pravo stanje u Europskoj uniji u kojoj se nalazimo danas“, dodao je redatelj. „Lucić je sjajnu Goldonijevu komediju pisao svojim jezikom koji sam po sebi ima specifični temperament, te je i tekstualni predložak predstave itekako značajan. Činilo mi se zanimljivo da se Goldonija najprije prevede i priredi na Lucićevom splitskom jeziku koji je sam po sebi sočan i duhovit. I načinio je predstavu u duhu našega vremena. U početku je namjeravao osuvremeniti priču u potpunosti, ali ubrzo je shvatio da model kakav nudi Goldoni savršeno odgovara. Ćozote, pomorce, ribare i gusare iz Chioggie, divlje i prevrtljive pregovaratelje, zamijenili su istarski, slovenski i hrvatski ribari.

Riječ je o svađama ribara i njihovih žena na mnogo narječja. 1840.-e godine ubijena su četiri ribara na ovim područjima. Događaj je to koji je pokrenuo pravu revoluciju. U tekstu je tako izmješan talijanski, slovenski i hrvatski jezik, no dopustili smo si u radu i malo etičke slobode“ – Istaknuo je Taufer na početku tiskovne konferencije otvorene kratkim isječkom iz predstave.

Na konferenciji je predstavnike medija pozdravio i Damir Halilić Hal, dobitnik Porina koji je za ovaj kazališni komad pisao glazbu. „Glazbeni dijelovi temlje se na istarskoj ljestvici, ja i potječem iz istog mjesta kao i Ivan Matetić Ronjgov, tako da mi je rad na ovom djelu bio izuzetno važan“ kazao je. „Ovog puta ukomponirao sam i zanimljivo aranžansko rješenje koje mogu usporediti sa susretom dviju generacija u istarskoj konobi. Jedni piju bićerine i pjevaju boreći se s pogledima pankera i metalaca preko puta, i to je ta metafora primjenjiva i u mojim notama u kojima će biti mnogo iznenađenja“.

Ravnateljica koparskog kazališta Gledališće Koper, Katja Pegan nadovezala se riječima kako tako velika produkcija za gradove poput Kopra, Pule, Trsta i Nove Gorice nije malen pothvat, ali se njemu itekako raduje. Ona osim materijalnog, objedinjuje i veliki kulturni značaj kojim sve tri zemlje doprinose umjetničkom sjedinjenju na sceni. „Ovo je prvi ovako veliki korak za nas, ali sigurni smo u nastavak zajedničke suradnje, te poptuni uspjeh predstave, kako kod kritičara tako i publike koja će sigurno u velikom broju doći na premijere u sve nabrojane gradove. Tematika je izazovna, svaka od država daje i svoj osobni obol ovoj problematici, a naš je zadatak ujedniti tri temperamenta  jezika i dokazati da kultura može ono što politika često zanemaruje, te to uspješno prenijeti publici“ kazala je Pegan.

Da u našem društvu kazalište mora imati i funkciju buditelja naroda i upozoravati na goruće društvene probleme podsjetila je i ravanteljica INK Gradskog kazališta Pula Gordana Jeromela Kaić.

„Presretna sam zbog prilike da budemo dio ove lijepe priče. Prihvatili smo ovaj kazališni izazov kako bismo zajednički apostrofirali situaciju u kojoj se nalazi cijelo društvo. Obzirom da su „barufe“ – „svađe“ okosnica Goldonijeve komedije kroz njih moramo povezivati zemlje i otvarati dijaloge. Tri zemlje, četiri kazališta na malom geografskom položaju te u različitim zakonodavnim sustavima, a ipak mogu zajedno iznijeti ovakav projekt.“ – dovršila je Jeromela Kaić pozvavši sve na pulsku premijeru predstave koja će ujedno biti i prva ambijentalna izvedba a upriličit će se 23. lipnja 2017. godine u 21 sat na pulskom Kaštelu. Nakon nje slijedit će i 3 jesenske izvedbe u kazalištima Nova Gorica, Kopar, Pula i Trst do kraja 2017. godine.

OSEBE / PERŠONE:

Prva ribiška družina:

Šjor Tone Sardon – lastnik ribiške ladje, piraneški dialekt – GOJMIR LEŠNJAK GOJC
Šjora Paškua Padela – Tonetova žena – MARJUTA SLAMIČ
Lucijeta Čakolona – Tonetova sestra – MAŠA GROŠELJ
Pepi Lepi – Tonetov brat in Uršin snubec, šminker – ROK MATEK

Druga ribarska familija:

Serđo Ciceron – ribar i kormilar na Tonetovu brodu, zamuckuje na umaškom dijalektu – IZTOK MLAKAR
Libera Kokotuša – Serđova žena, Paškvina dostojna suparnica u galami – PETRA BLAŠKOVIČ
Urša Torokuša – starija Liberina sestra, Bepova vjerenica – PATRICIA JURINČIČ
Keka Peka – mlađa Liberina sestra, u stalnom lovu na vjerenika, bilo kojeg i bilo čijeg – NIKA IVANČIĆ

Na ribiški barki so še / Na ribarskom brodu stiže i:
Đovanin Temperin – mladi ribič, Lučkin snubec – KRISTIJAN GUČEK

Na barko čaka / Brod dočekuje:
Vicko Lazanja / Karabinjer 1 – trgovec z ribami, spretni prodajalec vsega Visoki arbitražni komisiji -   ANDREJ ZALESJAK

Dokler so ribiči na morju, se okrog mota /Dok su ribari na moru, među ženama se mota:
Šime Cavata Šimija – barkarjol, čolnar, ki sanja da bo obogatel od turizma – LUKA CIMPRIČ

Več kot pripadajači del k barki; / Više nego pripadajući dio ribarskog ulova čeka:
Dr. Izidoro Luštrišimo – visokopoštovani predsednik Arbirtražne komisije – IGOR ŠTOMULAK

Vse nadzira: / A sve nadzire:
Komendator Špija / Karabinjer 2 – sodnijski sluga – GORAZD ŽILAVEC

(rex)