VLADA RH NEMA POLITIKU PREMA OSOBAMA SA INVALIDITETOM
Razgovarao: Drago Pilsel
Kolega Hrvoje Belamarić, ne samo zbog stanja, atipičan je pripadnik naše novinarske branše. Rođen je 26. siječnja 1974. u Zagrebu. Rodio se sa šest mjeseci kao nedonošće i ima cerebralnu paralizu. Zašto on za sebe kaže “imam”? Zato što je cerebralna paraliza stanje, a ne bolest. Inače, cerebralna paraliza djeluje na centar za ravnotežu i na koordinaciju ruke-mozak. Završio je osnovnu školu u centru za odgoj i obrazovanje Goljak. To je škola i ustanova koja se bavi rehabilitacijom i socijalizacijom djece sa cerebralnom paralizom. Srednju školu je završio u centru za odgoj i obrazovanje Dubrava. Tamo je stekao zvanje upravnog referenta jer je to bila jedina mogućnost. Nije maturirao jer bi izgubio pravo na mirovinu. Na Radiu 101 je počeo raditi 1997. godine i još uvijek surađuje s tom postajom kao novinar-urednik na emisji “Djeca rezolucije”. Na HRT-u je, pak, od 2002. do sada. Godine 1997. je bio na paraolimpijadi za mentalno retardirane osobe koja se održava svake četiri godine. Godine 2000. godine je proveo dva tjedna na BBC-u u Londonu na stručnoj edukaciji. Od drugih putovanja ističe ono 2003. kada je bio u Nizozemskoj, u Amsterdamu i Utrechtu, gdje je radio priču o životu osoba sa invaliditetom u Nizozemskoj i koliko tamo društvo brine o njima. Cijeli je život u invalidskim kolicima pa ga štošta imam za pitati.
Što te sve zanima? Čime se sve baviš?
- Moj život je vrlo intenzivan zbog obujma posla kojim se bavim, a to su problemi koji muče osobe sa invaliditetom u društvu. To su zdravstvo, socijalni problemi i obrazovanje, te zapošljavanje. Iskreno, mislim da smo licemjerni prema osobama sa invaliditetom. U slobodno vrijeme se nekad bavim slikarstvom, slikam apstraktno, od glazbe slušam rock, jazz, funky, soul. U glazbi baš uživam. Volim pratiti sport, od filmova volim akcijske, trilere, erotske, komedije i napose dokumentarne.
Od kada si u novinastrvu i što si uspio dobiti za sebe i druge kroz našu profesiju?
- Od novinarstva sam naučio da moram biti iskren, jasan i direktan u glavu. Tom profesijom se bavim od 1997. godine. Za druge sam pokušao i neznam jel’ sam uspio pomaknuti bar malo granice koje postavljamo prema osobama sa invaliditetom. Kad sam, kao novinar, ušao u svijet osoba sa invaliditetom, onda sam vidio da je taj svijet grozan i brutalan prema njima.
Predstavi udrugu Delfin koju također vodiš
- Vizija ili misija naše udruge je omogućiti obrazovanje mladim osobama i osobama s invaliditetom, s ciljem osnaživanja pojedinaca te ostvarenje njihovih uspjeha, uz razvoj svijesti za aktivno prihvaćanje svih oblika različitosti, solidarnosti i suradnje. Želimo postati prepoznatljiva Udruga za potporu razvoja mladih ljudi i osoba s invaliditetom, u kojoj će mnogi ljudi naći svoj smisao i ostvarenje kroz različite oblike aktivnog sudjelovanja. Naš cilj je da svaka mlada osoba ima jednaku priliku ostvariti svoj puni potencijal i postati samostalan i uspješan član društva. Temeljni principi Udruge su osnaživanje, aktivno prihvaćanje svih oblika različitosti, solidarnosti i suradnja svih grupa i pojedinaca/pojedinki posvećenih izgradnji kulture cjeloživotnog obrazovanja, mira i nenasilja. Potičemo zajedništvo i ravnopravnost mladih osoba s i bez invaliditeta. Organiziramo edukacije, seminare, radionice, okrugle stolove i druge aktivnosti u svrhu stjecanja potrebitih znanja, vještina i sposobnosti. Pomažemo onima kojima na tom putu stoje barijere, bilo fizičke (na primjer, invaliditet), financijske ili druge osobne barijere (nedostatak samopouzdanja, podrške, adekvatnih informacija iz svoje okoline...).
Kako se učlaniti i zašto?
- Učlaniti se može svatko tko želi pomoći udruzi Delfin, a sama udruga pomaže srednjoškolcima završnih razreda sa invaliditetom i studentima koji žele upisati bilo koji faks koji mogu završiti s obzirom na svoj invaliditet. Ali udruga Delfin nije predviđena samo za osobe sa invaliditetom, već pomažemo i studentima koji nemaju dovoljna novčana sredstva, pa uz rad im pomažemo kroz neke od programa udruge Delfin. Više o tome na linku: http://delfin-udruga.hr/content/view/10/6/
Dobio si poziv da, iz svojeg rakursa, savjetuješ prof. Josipovića. Što očekuješ od suradnje s predsjednikom i kakva će to biti suradnja?
- Znamo da predsjednik nema velike ovlasti što se tiče osoba sa invaliditetom. Nadam se da će slušat savijete koje daju osobe sa invaliditetom i da će Vladu RH natjerati da poboljša životne uvjete osoba sa invaliditetom.
Pojasni ozbiljnost postojanja populacije invalida (cca. 11 posto) i najčešće probleme koje ti sam primječuješ za njih/vas ali i od nas prema vama.
- Populacija osoba sa invaliditetom u cijelom svijetu je ogromna i u Hrvatskoj postoji velika populacija osoba sa invaliditetom (11%) kojoj baš i ne pridajemo veliki značaj. “Načelno” politika i oni koji vole lizat guzice će kad se uključe mikrofoni i kamere reći da će invalidima dati sve pa i ptičjeg mlijeka. To, kao što znate i sami, nije tako. Osobe sa invaliditetom u RH su na najnižim granama. Socijlano, društveno i svakako drugačije. Da ne filozofiram. Osobe sa invalidetom žive od 1000 kn do najviše 3000 kn mirovine ili socijalne naknade. Zalažem se za pristup što boljeg obrazovanja osoba sa invaliditetom i što bolje radno mjesto. Najčešći su problemi što nemaju još uvijek pristup u sve javne ustanove, što se nemogu adekvatno obrazovat i k tome zaposlit, što ih se još uvijek gleda kao socijala. Tzv. "normalni ljudi" su počeli polako shvaćati problem osoba sa invaliditetom, ali od svojih briga i problema normalne životne egzistencije i traženja boljeg posla za sebe i svoju obitelj nemogu još uvijek i pomagati osobama sa invaliditetom. Ljudi će pomoći na cesti i u dućanu onoliko koliko mogu.
Ocijeni politiku Vlade RH prema invalidima. Što bi tu trebalo urgentno promijeniti?
- Vlada RH nema politiku prema osobama sa invaliditetom ili ima deklarativnu politiku. Imamo pravobraniteljicu za osobe sa invaliditetom i ured za iste, imamo i dvije saborske zastupnice (jedna na lijevoj, druga na desnoj da se ne bi prevagnuo sabor na bilo koju stranu), a sve ostalo nemamo. Vlada nema nikakvu strategiju prema osobama sa invaliditetom jer ih gleda kao socijalni model. A to znači: kad dođu izbori onda se dignu socijalne naknade, pojedinci iz Vlade se vole slikati sa osobama sa invaliditetom i vole nas prikazivati kao bolje od pape. Urgentno bi trebalo mijenjati stav prema osobama sa invaliditetom te bi trebalo jasno i glasno reći da se osobe sa invaliditetom mogu obrazovati i onda iz toga obrazovanja ne zbog invaliditeta nego zbog obrazovanja i zaposliti. Da mogu biti koristan dio društva.
Daj, molim te, neke dobre primjere suradnje i promocije života invalida.
- Najbolji primjer je Kraljevina Nizozemska koja daje jednaku šansu svima pa tako i osobama sa invaliditetom. A s time se vraćam na onu moju tezu. Vrlo dobro obrazovanje, a to znači da obrazovanje prati osobu sa invaliditetom i da joj omogući obrazovanje s kojom se onda može zaposliti. Npr., projektant računalnih mreža ili gluha osoba koja je kuhar. Tu pokazuje društvo koliki ima smisao pri njihovom zapošljavanju.
Jesi li vjernik?
- Nisam.
Zašto?
- Ateist sam jer nikad nisam vjerovao u Božju providnost, a nisam vjerovao ni u crkvenu dogmu.
Reci nešto o tomu kako vidiš stanje u medijima s kojima surađuješ.
- Stanje na Radiu 101 je vrlo kritično. Radio 101 je na aparatima zahvaljujući bivšoj upravi koja nas je ostavila bez svega. Pola godine već radim a nisam vidio ni kune. HRT je, pak, socijalistički mastodont koji na honorarcima i ljudima koji stvarno rade brusi zube i ne pokazuje uopće svoju javnu funkciju medija kojeg bi javna funkcija trebala zanimati pa tako i osobe sa invaliditetom. Ali one su na margini. HRT zadržava pravo da svaka 3 mjeseca isplaćuje postojeći honorar. Mene više ljuti što država ne kontrolira kako HRT posluje i kako isplaćuje plaće, honorare i doprinose.
Što misliš o novinarstvu Hrvatske?
- Kratko i jasno. Hrvatsko novinarstvo je jadno i bijedno, a novinari su ispali najgori ološ zbog takvog novinarstva. Novinari i vanjski suradnici nisu nikako zaštićeni pa ih čak ni postojeći zakon o radu ne štiti dovoljno. Možete ostati bez posla, ali nitko vas ne pita koliko su vam ostali dužni.
Imaš li uzore u životu?
- Nikola Tesla, Stephen Hawkins i Ray Charles.
Zašto ih smatraš uzorima?
- Tesla jer je otkrio struju bez koje danas nebi mogli i neznam kako bi čovječanstvo napredovalo. Hawkins jer je pokazao kako osobe sa invaliditetom mogu uspijeti u životu te mogu biti jednaki svima drugima bez obzira na svoj invaliditet. Ray Charles zato što je uspio u glazbi bez obzira na svoju slijepoću i cijenjen je u svijetu.
Kakav ti je ljubavni život?
- Ljubavni život mi je nula jer se danas gleda na izgled, materijalni dio pa onda ono što čovjek ima u sebi. Za mene osobno mislim da više u ljubavi nemam šanse.
Što te, osim toga, najčešće žalosti?
- Glupost i kretenizam ljudi, laž, dvoličnost.
Poznaješ li Istru?
- Poznajem Pulu, Poreč i mali dio Motovuna.
Imaš li neku veliku želju negdje poći na put?
- Imam. Poći u Saharu i biti jebeno sam bez igdje ikoga.
Jesu li pedofili ‘’invalidi duha’’?
- Recimo da jesu. S time da je invaliditet stanje, a pedofilija je teška bolest.
Daj nam tvojih pet savjeta za sreću.
- Osmijeh, uživanje u životu, pomaganje ljudima, ljubav prema ljudima te dobra piva i zgodna žena sa osmijehom
Što, na kraju, želiš poručiti?
- Želim da su ljudi normalni. (REX)
-45x45.JPG){kind=small}
-45x45.jpg){kind=small}
Komentari na članak
My respect to Drago & Hrvoje
Ako netko želi ili može pomoći udruzi Delfin koju vodi kolega Hrvoje Belamarić (pa i novčanim prilogom) ili želi zbog bilo kojeg drugog razloga stupiti u kontakt s ovim novinarom evo njegove adrese: hbelamazg@yahoo.com
Želiš li biti sam? u Sahari? samo nakratko ili..? ovdje niste sami? Teško je živjeti bez vjere u Boga, ljubavi i zdravlja. Ne znam kako uopće živi čovjek bez vjere u Boga? 5 savjeta za sreću se ne slažu sa Saharom! Postoje ljudi invalidi bez ruku, slikari, oni uvijek pošalju čestitke za blagdane. Oni su mi uvijek na savijesti jer nisam nikad na vrijeme otvorila njihovu poštu. Ovim intervjuom ste me podsjetili da im se moram javiti! Hvala Pišite o onima o kojima nitko ne piše, možda i o onima na četiri noge! Hvala. P.S. Mislim da Ljubav ne gleda, ona se dogodi, to bih poručila Hrvoju!
P.S. krepala sam od smijeha kad sam vidjela Obamu kako gleda u Jadrankinu crvenu torbu! haaaaaaaaa Ne, u noge, ne u broš! Koda je došla s placa, kako ju je odložila pored zastava! haaaaaa Morate nešto napisati, o tome; možda nosi sa sobom registar branitelja, možda? ha
Htjela sam napisati koju riječ i onda na kraju Hrvoje kaže:želim da ljudi budu normalni.Sada nemam više teksta ,jer to i ja želim!Pozdrav Hrvoju.
JA ŽELIM DA SVI LJUDI VJERUJU U BOGA! SAMO TO! ONDA ĆE SVE DOĆI NA SVOJE MJESTO! Ljudi ne mogu biti NORMALNI bez BOGA! Mogu biti samo licemjerni. Gospodin Frano Prcela (ugledni teolog) je za NOVU ISKRENOST, neki su za NOVU PRAVEDNOST, NEKI ZA ISTINU itd. Puno želja; ja bih ipak da se ispuni BOŽJA ŽELJA, s ljudima, ona prvotna!
Meni se prava ljubav dogodila baš kad sam duboko u sebi bila uvjerena da za mene nema šanse i da za mene ne postoji prava osoba. Vjerujem, Hrvoje, da će se i Vama dogoditi isto.
Opet nam puniš jajca!
ludidabar: može li komentar bez mljackanja, i vaše ugroženosti; zagadite svaku temu;