Hrvatska zaslužuje Europu i Europa Hrvatsku

DEMOCROACIA
Piše: Drago Pilsel
Zašto pisati o mom opredjeljenju u vezi referenduma o ulasku Hrvatske u Europsku uniju u kolumni koja se prvenstveno bavi duhovnim pitanjima? Zato što je to za mene, naš ulazak u EU, za što ću se sutra založiti na referendumu, od izuzetne važnosti za duševni boljitak i za svakojaku vrstu napretka naše zemlje i sviju nas.
Svjestan iznimne važnosti i izvanrednog značenja pristupa Hrvatske u Europsku uniju, predsjedništvo Kršćanskog akademskog kruga (kojem pripadam) uputio je poziv sveukupnoj hrvatskoj javnosti na pristupanje referendumu i podršku tom pristupu. 
U svijetu nije nikada bilo niti nema savršenog društva, države ili političke zajednice te tako i Europska unija ima svoje slabosti i traži stalna poboljšanja. Ipak smatram da u konkretnom povijesnom trenutku za Hrvatsku i hrvatski narod kao i za sve građanke i građane nema niti može biti boljeg rješenja od pristupa u punopravno članstvo Europske unije. 
Nakon dugih stoljeća sukoba, ratova, ugnjetavanja manjih i slabijih naroda od većih i jačih država i zemalja, upravo kroz Europsku uniju je ostvaren san da europski narodi žive i surađuju u miru i međusobnom poštovanju. Riječ je o velikom povijesnom preokretu globalnih razmjera kao plodu sazrijevanja etičke, moralne i demokratske političke svijesti suvremenog svijeta. Taj pozitivan trend treba podržati i u njega se uključiti. Hrvatska zaslužuje Europu i Europa Hrvatsku.
Nikada ne zaboravimo da je nakon katastrofe Drugoga svjetskog rata i totalitarnih komunističkih, fašističkih i nacional-socijalističkih (u nas i ustaških) tiranija i diktatura, koje su odnijele desetke milijuna nedužnih ljudskih života, u Europi  konačno nastupio mir, kojega je brutalno poremetila jedino miloševićevska velikosrpska, na kraju slomljena,  agresija. 
Hrvatska ne smije biti izolirana niti se vraćati u zlu prošlost, opterećena regionalnim okovima, niti ostati na marginama Europe, zarobljena  uskogrudnim provincijalnim obmanama o tobožnjim opasnostima ulaska u neku novu ''Euroslaviju'',  što je  obična ideološka opsjena i  besmislica.
Nasuprot tome, članstvo u Europskoj uniji jamči Hrvatskoj punopravno odlučivanje o svim bitnim pitanjima koja je se tiču, jednakopravni glas u zajednici europskih naroda, ravnopravni politički položaj i velike ekonomske, političke i društvene prednosti te bogatu perspektivu svestranog razvoja kakve dosad nije imala i koje mora iskoristiti. 
Ulazak u Europsku uniju Hrvatskoj je prijeko potreban radi nje same, njezina blagostanja i budućnosti sve njezine djece. Usprkos svim subjektivnim i objektivnim prigovorima našim političkim elitama, drugoga boljeg puta za Hrvatsku nema. 
Zato vas s uvjerenjem svesrdno pozivam da na referendumu 22. siječnja kažete Hrvatskoj i Europskoj uniji  − ''DA''! 
EU je velika mogućnost, velika prilika za Hrvatsku, a o Hrvatskoj ovisi hoće li je iskoristiti. "Hrabrost, znanje, sposobnost, samopouzdanje, vjera u vlastite snage su one vrline koje su potrebne za pobjedu. Ja sam siguran da Hrvatska te vrline ima i siguran sam da će to naši građani pokazati u nedjelju", poručio je, pak, predsjednik Ivo Josipović.
Za kraj, jedna misao Meše Selimovića koja me jako inspirira da svima vama poželim što sretniju Europsku uniju: “Volim da porazgovaram, od razgovora sve postane svjetlije i svježije, kao da se prozori na kući otvore... Nisam naročito pametan, niti mislim da je to važno, važnije je da je čovjek pravedan i da se ne truje ružnim mislima. Mučno bi bilo živjeti obeshrabren, treba vidjeti i onu stranu koja nije protiv čovjeka”. 
U razgovoru pape Benedikta XVI. s novinarima tijekom leta u Hrvatsku u subotu 4. lipnja 2011. postavljeno je Papi pitanje: Sveti Oče, Hrvatska bi se uskoro trebala pridružiti 27 zemalja koje čine Europsku Uniju. No u posljednje je vrijeme u hrvatskom narodu porastao stanoviti skepticizam prema Uniji. U takvim okolnostima, kanite li dati poruku ohrabrenja Hrvatima da ne gledaju prema Europi samo u ekonomskoj perspektivi već i u kulturnoj te kroz prizmu kršćanskih vrijednosti?
Benedikt XVI. je odgovorio: ''Mislim da većina Hrvata u biti s velikom radošću razmišlja o ovome trenutku u kojem se pridružuju Europskoj Uniji, jer je to duboko europski narod. Kardinali Šeper, Kuharić i Bozanić uvijek su mi govorili: 'Mi nismo Balkan, mi smo Srednja Europa (Mitteleuropa).'. To je dakle narod koji je u središtu Europe, njezine povijesti, ali i kulture. U tom smislu smatram da je logično, pravedno i potrebno da Hrvatska uđe u Europsku Uniju. Mislim isto tako da prevladava osjećaj radosti da je Hrvatska sada ondje gdje je povijesno i kulturno uvijek i bila.
Može se, naravno, razumjeti također određeni skepticizam kada jedan brojčano mali narod ulazi u već stvorenu i izgrađenu Europu. Može se razumjeti da možda postoji stanoviti strah od previše snažne centralističke birokracije, od racionalističke kulture koja ne vodi dovoljno računa o povijesti i bogatstvu te povijesti, kao i bogatstvu povijesne različitosti.
Čini mi se da bi upravo to mogla biti također misija toga naroda koji ulazi sada: obnoviti različitost u jedinstvu. Europski identitet je osebujan identitet u bogatstvu različitih kultura koje se spajaju u kršćanskoj vjeri, u velikim kršćanskim vrijednostima. Da bi to ponovno bilo vidljivo i učinkovito, čini mi se da je upravo misija Hrvata, koji sada ulaze, da ojačaju povijesnost naših kultura i različitost, koja je naše bogatstvo, nasuprot svojevrsnom apstraktnom racionalizmu.
U tome smislu ohrabrujem Hrvate: Proces ulaska u Europsku Uniju je proces uzajamnog davanja i primanja. I Hrvatska svojom poviješću, svojom ljudskom i gospodarskom sposobnošću daje, ali i prima, naravno, proširujući tako vlastite obzore i živeći u toj, ne samo gospodarskoj već nadasve kulturnoj i duhovnoj razmjeni''.
I ja kaže, ne bojte se. Otvorite srca. I krenimo hrabro u bolji život. Zaista, zaslužujemo bolje. I Europa zaslužuje nas.
(REX)