MINISTARSTVO O RASPODJELI EMISIJA STAKLENI?KIH PLINOVA
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ure?enja i graditeljstva u suradnji sa stru?nim timom iz Europske unije izra?uje Plan raspodjele emisijskih kvota stakleni?kih plinova kojim ?e se postrojenjima (termoenergetski objekti ve?i od 20 MW, rafinerije, koksare, metalna, cementna, papirna, kerami?arska, staklarska industrija i dr.) dodijeliti kvote emisija koje ?e smjeti ispuštati u razdoblju 2010.-2012. Plan je u finalnoj fazi izrade te ?e po?etkom listopada uslijediti javna rasprava s dionicima.
Hrvatska ima malu emisiju CO2 po stanovniku, ali je emisija po bruto ostvarenom dohotku i emisija po potrošenoj energiji iznad prosjeka EU tako da ima prostora za djelovanje, posebno vezano za pove?anje energetske u?inkovitosti. Hrvatska od 2010. uspostavlja sustav trgovanja kvotama emisija stakleni?kih plinova, mjeru kojom ?e se smanjenje emisija ostvariti na troškovno u?inkovit na?in.
Obveza Republike Hrvatske je smanjiti emisije, a da se ujedno ne ugrozi gospodarski razvoj, konkurentnost tvrtki, individualni standard i zaposlenost.
Posljednje dvije godine, u okviru me?unarodne zajednice razmatraju se obveze smanjenja emisija za tzv. post-Kyoto razdoblje, nakon 2012., koje bi 2009. trebalo rezultirati s to?nom brojkom smanjenja emisija za razvijene države i nekom odre?enom obvezom smanjenja za države s ubrzanim rastom ekonomije. EU je postavila cilj smanjenja emisija od 20 posto do 2020., obvezu koja je razli?ito raspodijeljena na države ?lanice ovisno o njihovom bruto nacionalnom dohotku. Raspodjela obveza je razli?ita za sektore obuhva?ene sustavom trgovanja emisijama i izvan sustava po ?lanicama tako da ?e razvijene ?lanice morati smanjiti i više od 20 posto, dok ?e emisije ?lanicama s niskim bruto nacionalnom dohotku smjeti rasti u to?no odre?enom postotku.
Na tragu aktivnosti koje provodi EU, Hrvatska priprema podloge za post-Kyoto razdoblje koje ?e se razmatrati s gospodarskim subjektima, nadležnim tijelima državne uprave i akademskom zajednicom. Analiza mjera se vrši po odre?enim kriterijima, kao što su potencijal smanjenja, ostvarivost vezano za gospodarske i nacionalne osobitosti te prema trošku smanjenja. Trošak mjera ?e u velikoj mjeri ovisiti o smjeru razvoja energetike koji ?e dati nova energetska strategija, jer kao i u drugim državama EU najve?e emisije CO2 dolaze upravo iz tog sektora. Iz svih tih aktivnosti proiza?i ?e realno ostvariv cilj obveza koje Hrvatska, s obzirom na snagu svog gospodarstva može preuzeti do 2020. godine. (REX)