NE DIRAJTE NAM BUDUĆNOST!
'Grdoselski potok jedan od najljepših kanjona Istre i prašuma Hrvatske te pritoka jezeru Butoniga jedinom rezervoaru pitke vode – u ovaj nezagađeni potok uskoro će krenuti ispušatanje fekalija iz okolnih sela', poruka je grupe djece – 'Bosonogi' čiji video uradak pod nazivom 'Ne dirajte nam budućnost' možete pogledati na YouTube-u.
Zabrinuti za budućnost potoka i prirodnog staništa zaštićene vrste4 riječnog raka koji ondje obitava, Bosonogi su izradili emotivni video uradak zbog kojeg smo se upitom obratili Gradu Pazinu kako bi dobili više informacija o zahvatu na tom prostoru.
Iz Grada Pazina su nam rekli i da je investitor i budući upravljač pročistača u Grdoselu Istarski vodozaštitni sustav d.o.o. Buzet (IVS), a ne Grad Pazin:
'Grdoselo je jedno od 86 naselja u Istarskoj županiji obuhvaćenih programom Istarskog vodozaštitnog sustava čiji je cilj zaštita voda u zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće. Izgradnja sustava odvodnje za svako pojedinačno naselje u sustavu IVS-a trebala bi doprinijeti poboljšanju stanja voda u prirodi, a posredno zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, jer se izgradnjom sustava štite podzemne vode koje predstavljaju vodonosnik za vodoopskrbu.
Dosadašnja iskustva Grada Pazina u vezi s izgradnjom sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda ukazuju na nužnost kontroliranog, sustavnog i cjelovitog zbrinjavanja otpadnih voda, posebice u zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće. Izgradnjom pročistača otpadnih voda u Pazinu drastično se popravila kvaliteta vode u Pazinskom potoku na dijelu toka koji se nalazi neposredno pred Pazinskim ponorom te u posljednjih godinama svjedočimo povratku u potok životinjskih vrsta koje obitavaju u čistim vodama.
Što se tiče gornjeg dijela vodotoka Pazinčice, Grad Pazin redovito provodi Program mjera za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti na području Grada Pazina u sklopu kojeg je i mjera ispitivanja vode za kupanje na lokaciji Zarečki krov – Pazinski potok. Ispitivanje uzoraka vrši se dinamikom uzimanja uzoraka svakih 15 dana, a ispitivanje vrši Zavod za javno zdravstvo Istarske županije. Uzorci se ocjenjuju prema Uredbi o kakvoći voda za kupanje (Narodne novine br. 51/14). Iz provedenih ispitivanja u protekle dvije godine vidljivo je da je voda nepovoljne kvalitete za kupanje praktički isključivo u periodima nakon značajnijih padalina iz čega je moguće zaključiti da do zagađenja vode (primjerice povećanom razinom enterokoka) dolazi uslijed miješanja otpadnih voda koje izlaze iz propusnih septičkih jama na okolnom području s oborinskom vodom koja prirodnim drenažnim putovima stiže do vodotoka Pazinčice.
Ponovno napominjemo da se navedene informacije u vezi pročistača i provjere kvalitete vode odnose na pročistač u Pazinu i vodotok Pazinčice, a ne na pročistač i vodotok u Grdoselu, no valja uzeti u obzir da se na tim dvjema lokacijama radi o sličnom tipu tla, te da se u okolici oba vodotoka u ovom trenutku, prije izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, nalaze brojne vodopropusne septičke jame. Dakle, prema svim informacijama kojima raspolaže Grad Pazin izgradnjom pročistača otpadnih voda u Grdoselu doprinosi se očuvanju voda u zoni sanitarne zaštite izvorišta vode za piće te se nastoji ostvariti značajan pozitivni pomak u odnosu na sadašnji model (ne)zbrinjavanja otpadnih voda na navedenom području', poručili su iz Grada Pazina.
Za detaljne informacije o procjenama utjecaja na okoliš pročistača u Grdoselu, Grad Pazin nas je uputio na investitora - društvo IVS d.o.o.
Direktor IVS d.o.o. Daniel Maurović nam je u pismenom odgovoru obrazložio projekt, te napomenuo zbog čega nije izrađena studija procjene utjecaja na okoliš:
'Sustav za prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda naselja Grdoselo je jedan od 86 sustava koja su u programu izgradnje trgovačkog društva IVS - Istarski vodozaštitni sustav. IVS je osnovan kao društvo za izgradnju sustava za prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda malih naselja u zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće Istarske županije upravo zbog zaštite vodonosnika. Naselje Grdoselo je u programu IVS-a pod rednim brojem 8, locirano je u trećoj zoni sanitarne zaštite akumulacije Butoniga i kao takvo je, prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji (SL 12/2005; u daljem tekstu Odluka) visoko na listi prioriteta za rješavanje problematike zbrinjavanja otpadnih voda.
Odlukom koja je usklađena s Pravilnikom o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta, a koji proizlazi iz Zakona o vodama propisano je da je u zonama sanitarne zaštite zabranjeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda. U drugoj i trećoj zoni akumulacije Butoniga svako domaćinstvo, ukoliko ne postoji javni sustav odvodnje, mora imati nepropusnu sabirnu jamu, koja bi trebala prihvatiti kompletnu količinu utrošene vode (11m3 na mjesec je prosjek za tročlanu obitelj) i sva ta otpadna voda bi trebala biti preuzeta i zbrinuta putem ovlaštenog komunalnog poduzeća na nekom većem uređaju za pročišćavanje otpadnih voda (npr. uređaj za pročišćavanje otpadnih voda-UPOV Pazin u slučaju Grdosela). Trošak takve usluge je izuzetno visok, a moraju ga snositi potrošači, radi se o nekoliko stotina kuna mjesečno, sigurno više od sadašnje ukupne cijene vodne usluge.
Već i pravilno dimenzionirana, nepropusna, trokomorna septička jama predstavljala bi minimalni nivo zaštite okoliša, ali takve jame su u ovim područjima vrlo rijetke. Naime, za pravilno funkcioniranje mulj nakupljen u njoj morao bi se prazniti najmanje 2 puta godišnje putem ovlaštenog komunalnog društva (npr. Usluga Pazin u slučaju Grdosela), a jako je jednostavno provjeriti koliko takvih pražnjenja se stvarno obavi – zanemarivo malo.
Iz svega navedenog jasno je da sadašnji, neuređeni sustav predstavlja značajnu prijetnju za okoliš, jer se nepročišćene otpadne vode ulijevaju direktno u Grdoselski potok i tim putem dolaze u akumulaciju Butoniga.
Izgradnja sustava za prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda malih naselja u Istarskoj županiji (gdje je uključeno i Grdoselo i sva ostala naselja u slivu akumulacije Butoniga) obrađena je najprije u Studiji 2000.godine, zatim 2007.godine te konačno 2015.godine koje su obradile i utjecaj tih sustava na okoliš. Iz tih studija proizlazi da nepročišćene sanitarne vode malih naselja značajno doprinose onečišćenju vodonosnika u Istri (pa tako i onečišćenju akumulacije Butoniga. Izgradnjom sustava odvodnje i pročišćavanja predviđeno je smanjenje dosadašnjeg opterećenja prema okolišu u rasponu 95-98%, što znači da ti sustavi značajno doprinose zaštiti voda od onečišćenja, a i zaštiti okoliša u širem smislu.
Sustav za prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda naselja Grdoselo podijeljen je na dva projekta sa dvije odvojene građevne dozvole: kolektorska mreža naselja (cjevovodi) i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV). U postupku ishođenja dozvola za gradnju zatraženi su i dobiveni svi, zakonom i podzakonskim aktima propisani uvjeti, pa tako i vodopravni uvjeti koje propisuju Hrvatske vode.
Za kolektorsku mrežu naselja ishođena je lokacijska dozvola : UP/I-350-05/08-02/88, UR BROJ: 2163/01-07-07-09-16 od 26.01.2009.g.,Pazin , potvrda glavnog projekta KLASA: 361-03/10-03/01, UR BR: 2163/01-07-07-10-6 od 05.02.2010.Pazin, potvrda o produljenju KLASA: 361-03/12-03/02 , UR BR. : 2163/01-07-08-12-2 od 09.02.2012., Pazin izmjena i dopuna KLASA: 361-03/16-03/01, UR BR.: 2163/01-07-07-16-8 od 13.06.2016., Pazin.
Za UPOV Grdoselo ishođena je lokacijska dozvola: KLASA: UP/I-350-05/09-02/47 UR BR.: 2163/01-07-07-10-18 od 19.05.2010. Pazin, potvrda o produljenju LD KLASA: UP/I-350-05/12-02/09, UR BR.: 2163/1-07-08-12-2 , od 25.04.2012. Pazin, potvrda glavnog projekta KLASA: 361-03/14-03/02, UR BR.: 2163/01-07-03-14-10 od: 24.06.2014. Pazin.
Projektima za izgradnju sustava obrađene su i situacije nepredviđenog prekida rada UPOV-a (npr. kvar opreme ili nestanak struje) i sva strukom predviđena osiguranja da ni u slučajevima prekida rada UPOV-a do 24 sata ne dođe do izlijevanja nepročišćene vode u okoliš, a to je dovoljno vrijeme za reakciju i otklanjanje kvara ili poduzimanje drugih potrebnih aktivnosti.
Sva nabrojena dokumentacija na raspolaganju je u prostoru IVS-a i dostupna za uvid.
Studija procjene utjecaja na okoliš pojedinačno za sustav Grdoselo nije izrađena jer ona prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš iz svibnja 2008. i Uredbi o izmjenama i dopunama ove uredbe iz 2009.godine koja je bila na snazi do sredine 2014.g. prema odredbama navedenim u prilogu I, II i III nije bila potrebna za ishođenje dozvole za gradnju'.
(D.F.)
