"Možemo! Pula" organizirala je konferenciju za medije na temu: utjecaj Odluke Ustavnog suda na gospodarenje otpadom na razini gradova. Na tiskovnoj su govorile Dušica Radojčić, Koviljka Aškić i Sandra Benčić. Dušica Radojč..."/>

Gospodarenje otpadom zrcalo je kvalitete upravljanja gradom

Gospodarenje otpadom zrcalo je kvalitete upravljanja gradom-116044

PRIOPĆENJE S TISKOVNE KONFERENCIJE "MOŽEMO! PULA"
"Možemo! Pula" organizirala je konferenciju za medije na temu: utjecaj Odluke Ustavnog suda na gospodarenje otpadom na razini gradova. Na tiskovnoj su govorile Dušica Radojčić, Koviljka Aškić i Sandra Benčić.

Dušica Radojčić:

USRH 23. ožujka ove godine potvrdio je Rješenje iz siječnja 2020. kojim su ukinute određene odredbe Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom. S obzirom da  Grad Pula nije donio Odluku o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog otpada temeljem tog Rješenja, odnosno nije omogućio građanima plaćanje usluge isključivo na temelju ugovorenog volumena spremnika i predane količine otpada, a niti mogućnost odvajanja biorazgradivog otpada, oštetio je građane koji  time plaćaju skuplju cijenu usluge.

S obzirom da su to bili dužni napraviti već i nakon donesenog Rješenja USRH, sada se pitamo koliko dugo će još građani plaćati harač iz vlastitih džepova zbog njihove nesposobnosti jer iz gradskog proračuna i sa računa tvrtke Pula Herculanea samo u prošloj godini potrošeno je 46 milijuna kuna.  Njihovu nesposobnost ocrtavaju brojevi pa je tako grad Pula jedan od najlošijih gradova po postotku odvajanja korisnog otpada od 12,13 % zbog čega još dodatno iz proračuna grada ove godine moramo platiti gotovo milijun kuna.
 
Osim što su potrošeni deseci milijuna javnog novca za odvoz i zbrinjavanje korisnog otpada, istovremeno, nisu bili sposobni povući sredstva iz Eu fondova za sortirnicu, kompostanu/bioplinsko postrojenje i drugu opremu kojom bi se trošak zbrinjavanja pretvorio u prihod grada, kao što su učinili Bjelovar, Mali Lošinj, Koprivnica, Križevci i drugi gradovi.

U doba kada u Puli građani i gospodarstvo osjećaju teret krize izazvan pandemijom i u gradu u kojem većina ljudi radi u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu na određeno vrijeme ili sezonski, grad Pula i Pula Herculanea ponašaju se kao pijani milijarderi i troše novac koji je trebao biti dijelom usmjeren na pomoć i građanima i gospodarstvu, a dijelom na zaokret i poticanje zelene tranzicije i kružne ekonomije koja može potaknuti novi gospodarski uzlet našeg grada.  

Grad Pula bio je jedan od pokretača ocjene ustavnosti odredbi Uredbe u gospodarenju komunalnim otpadom i nije im odgovaralo da cijena fiksnog dijela bude jednaka za sve građane i za svo gospodarstvo prema kategorijama jer na taj način su mogli po svojoj volji određivati fiksne cijene za pojedine kategorije korisnika i na taj način pokrivati sve svoje troškove bez da se zamaraju količinama predanog otpada i postocima razdvajanja korisnog otpada.  Ono što se dogodilo je da su upali u rupu u koju su si sami iskopali.

Koviljka Aškić:

U Puli se diljem grada ugrađuju setovi podzemnih spremnika i to  bez spremnika za odlaganje biorazgradivog otpada, što će opet u budućnosti, izazvati dodatni trošak, a i pokazuje jasno da se u potpunosti ignorira zakonske obveze  i onemogućava građanima plaćanje manje cijene ukoliko smanje svoje ukupne količine miješanog komunalnog otpada.
 
Naš plan je odmah zaustaviti daljnju ugradnju i nabavu takvih spremnika i po ugledu na uspješne gradove poput Ljubljanje, u ostatku grada izgraditi sustav koji će biti puno jeftiniji i koji će korisnike stimulirati na odvajanje korisnog otpada i samim tim, omogućiti manju cijenu i pravedniji sustav naplate. Naš plan je istinska suradnja s građanima i stalna edukacija koja sada izostaje, a ne zavaravanje građana da se koristan otpad koji su oni odvojili šalje na oporabu  dok taj često završi na Kaštijunu za što imamo i dokaz u vidu video snimaka.    

Sandra Benčić:

Gospodarenje otpadom je zrcalo ukupne kvalitete upravljanja gradom. Tamo gdje vlada nepotizam, korupcija i klijentelizam tamo se gospodarenje otpadom svodi na mužnju novaca od građana da bi se ti novci pretakali u privatne džepove tzv. otpad poduzetnika koji su uvijek i u svakom takvom gradu izravno povezani sa strankom na vlasti. Pogledajte primjer koji gradovi nisu povukli sva dostupna sredstva za sustave razdvajanja i sortiranja otpada iz EU fondova – Bandić u Zagrebu, IDS u Puli i Istri. Kao predsjednica saborskog odbora za okoliš stalno dobivam pritužbe građana, između ostalog i iz Istre i Pule, na sustav gospodarenja otpadom, na cijenu i rad centara za gospodarenje otpadom. Centri za gospodarenje otpadom se predimenzioniraju, a to je zato jer u sredinama kao Zagreb, Split, Pula i Dubrovnik vlasti nemaju ni namjeru smanjivati količine otpada jer takva situacija odgovara i njima i njihovim „pajdama“.

(rex)