ODRŽANA PLENARNA RASPRAVA O HUMANITARNOJ POMOĆI U SREDOZEMLJU
„Sredozemno more postalo je jedno od mjesta najveće pogibije ljudi posljednjih godina, ne samo u Europi, već i šire. Samo u 2017. i 2018. za 8000 nevinih života Sredozemno se more iz mora nade pretvorilo u more smrti. To je 11 života dnevno“, započeo je zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Valter Flego svoj govor u Strasbourgu. Zastupnici su danas, naime, na plenarnoj sjednici raspravljali o humanitarnoj pomoći u Sredozemlju.
- Zakazali smo, zakazala je Unija, zakazalo je društvo, naglasio je Flego dodavši da „migracijska kriza u vidu prelaska Sredozemnog mora zahtijeva najviši nivo koordinacije EU-a, jasne strategije i humanitarnu potporu“.
- Brojke su strašne. Na putu prema obećanom kontinentu, masovno se gube životi. Stanimo tome na kraj. Prijeđimo s riječi na dijela!
- Prijeko nam je potrebna djelotvorna zajednička politika azila. Potrebna nam je zajednička odgovornost. Ne može za migrante biti nadležna isključivo država u koju je migrant ušao. Zato imamo situaciju da pojedine zemlje na Balkanskoj ruti podižu žičane ograde, dok zemlje na Sredozemlju zatvaraju svoje luke i pristaništa.
Naime, postojeći EU sustav u području azila i migracijske politike prate brojne strukturne slabosti i nedostaci, smatra Flego, stoga je pozvao Europsku komisiju i zemlje članice da prije svega brzo i zajednički djeluju na pronalasku pravednog i humanog rješenja.
- Rješenja koja ne opravdavaju uporabu „malo sile“ ili ilegalnih praksi kako se izrazila predsjednica RH Grabar Kitarović. Takvu sramotnu izjavu ovim putem oštro osuđujem jer Hrvatska koju ja ovdje zastupam zalaže se prije svega za humanost i zaštitu dostojanstva svakog živog bića., zaključio je svoj plenarni govor zastupnik u EP-u Valter Flego.
Također, Flego je danas uputio i službeno pitanje Komisiji oko problema ilegalnih migracija i žica na granicama, odnosno najave podizanja dodatnih 40 kilometara žicane ograde na granici RH i Slovenije.
- Od vrhunca migracijske krize 2015. EU je provela mjere za bolju kontrolu vanjskih granica i migracijskih tokova. Kao rezultat, nezakoniti dolasci u EU smanjili su se za više od 90 posto. Danas je svima jasno da su najveći problem krijumčari i njihovi kriminalni lanci te da su potrebne konkretne mjere u žarištu problema, odnosno u zemljama podrijetla migranata, naveo je Flego te postavio pitanje Europskoj komisiji:
- S obzirom da se naša Unija temelji na društvu koje ruši zidove i spaja europske narode, kako Komisija gleda na postavljanje žilet žice između dviju zemalja članica i smatra li da je to efikasna mjera za sprečavanje ilegalnih migracija?
(Rex)
