'U ISTRI BROJ NEZAPOSLENIH DOSEGNUO NAJNIŽU BROJKU U POSLJEDNJIH 7 GODINA'
Na jučerašnjoj tiskovnoj konferenciji predsjednik pulskog SDP-a Danijel Ferić govorio je o pozitivnim makroekonomskim kretanjima, kao rezultatu provođenja strukturnih reformi, a koji se pozitivno odražavaju i na tržište rada u Istarskoj županiji, te o Vladinim mjerama za očuvanje materijalnih prava radnika u tvrtkama koje ne isplaćuju plaću i mjerama pomoći prezaduženim građanima.

Ferić je tiskovnu započeo govoreći o pozitivnim makroekonomskim kretanjima, te istaknuo kako zadnja dva kvartala Hrvatska bilježi pozitivnu stopu rasta BDP-a (0,3% i 0,5%), a na preokret gospodarskih trendova utjecala je pozitivna investicijska klima (direktna strana ulaganja su porasla za 400% u 2014. u odnosu na 2013. – sa 735 mil. eur na 2.876 mil. eur), zatim provođenje strukturnih reformi i mjere fiskalne konsolidacije. Svi ovi pokazatelji, ističe Ferić, kao i planirani nastavak reformi govore u prilog činjenici da Vlada čini sve da građani što prije osjete efekt pojačane gospodarske aktivnosti, kroz daljnje generiranje novih radnih mjesta i smanjenja nezaposlenosti te kroz povećanje dohotka.

Govoreći o razini nezaposlenosti, Ferić je istaknuo kako je u svibnju stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj na najnižoj razini u posljednje tri godine i iznosi 17,1% (275.380 nezaposlenih) dok je u istom razdoblju lani ona iznosila 19,5%, a u Istri je pak broj nezaposlenih dosegao najnižu brojku u posljednjih 7 godina. Dakle, od početka ekonomske krize 2009. godine, kaže Ferić, u svibnju je bilo 5.903 nezaposlene osobe u evidenciji Zavoda, dok ih je danas 5.225. U međuvremenu broj nezaposlenih u svibnju 2011. godine ili 2013. godine je premašio brojku od 7.000.

Ovo su podaci koji će imati utjecaj i na pojačanu osobnu potrošnju, naglašava Ferić, ali i na proračune istarskih gradova i općina kroz bolje punjenje proračunskih prihoda, poglavito poreza na dohodak i prireza. Značajan doprinos smanjenju broja nezaposlenih dale su i mjere aktivne politike zapošljavanja (kao što je garancija za mlade) ministarstva rada i mirovinskog sustava, odnosno HZZ-a, kaže Ferić, te je pritom najavio dolazak ministra Mrsića u Pulu koji će u utorak, 30. lipnja 2015. godine u 19 sati u Domu hrvatskih branitelja održati tribinu za građane na tu temu. Veseli da je najveći broj zaposlenih s evidencije Zavoda, nakon djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i trgovine, zabilježen u prerađivačkoj industriji, ističe Ferić.

Ferić je zatim istaknuo Vladine strukturne reforme i mjere fiskalne konsolidacije koje će se provoditi i u ovoj godini. Tako primjerice za dva dana ističe rok za podnošenje zahtjeva za otpis duga prezaduženim građanima koju su ovršenici u postupcima prisilne naplate, kaže Ferić, a ovom mjerom želi se financijski isključenim građanima osigurati uvjet za izlazak iz prezaduženosti.
Govoreći o drugim mjerama koje bi mogle predstavljati „novi početak“ za prezadužene građane, kao i zaštitu materijalnih prava radniku su Vladine mjere pomoći prezaduženim građanima te mjere za očuvanje materijalnih prava radnika u tvrtkama koje ne isplaćuju plaću, a koje su sadržane u izmjenama Zakona o obveznim odnosima, izmjenama Zakona o osiguranju potraživanja, u novom Stečajnom zakonu te u nacrtu Zakona o stečaju potrošača, ističe Ferić.

Vezano za izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima, kojima će se sniziti zatezne kamate građanima i gospodarstvu, Ferić je naglasio, kako je Hrvatska među zemljama u Europskoj uniji s najvišom stopom zatezne kamate, a predloženim izmjenama visina stope zakonskih zateznih kamata za odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osoba javnog prava snizit će se sa sadašnjih 15 na 10,14 posto, a za poslovne transakcije između poduzetnika i poduzetnika i osobe javnog prava, u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, sa sadašnjih 12,14 na 10,14 posto, dok će se za građane visina stope zakonskih zateznih kamata sniziti sa sadašnjih 12 posto na 8,14 posto.

Ferić je istaknuo kako su zatezne kamate u Hrvatskoj dugo vremena bile lihvarske, a kod problema nemogućnosti naplate duga te lihvarske zatezne kamate bacaju ljude u dužničko ropstvo. Izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima osigurat će se smanjenje zateznih kamata za 30 do 50 posto, kaže Ferić, te smatra da će Banke naposljetku pokazati odgovornost i podnijeti svoj dio tereta, jer zatezne kamate u EU su 8 posto. Morali smo donijeti tu mjeru, kaže Ferić, zato što je jedna cijela kategorija ljudi došla u situaciju koja je ekonomski i socijalno teška, a država treba djelovati i štititi slabijega.

Nadalje, prema podacima FINA-e na dan 31. ožujka 2015. godine zabilježeno je 320.802 blokiranih računa građana, čiji dug iznosi 32,02 milijarde kuna. Zakon o stečaju potrošača donosi se kako bi se prezaduženim građanima osigurao „novi početak“. Stečaj potrošača krajnji je izlaz iz nastale situacije. Riječ je o posve novom institutu pa se stoga pažljivo radi na njegovoj izradi, istaknuo je Ferić, a razlozi za stečaj potrošača bili bi nemogućnost ispunjenja dospjelih novčanih obveza u iznosu većem od 30.000 kn i to najmanje tri mjeseca uzastopno.

Što se tiče Stečajnog zakona, stečajevi će se pokretati automatizmom nakon 120 dana blokade. Najprije će ići u stečaj blokirane tvrtke bez ijednog zaposlenog (njih 15.000), a čija su ukupna dugovanja 14,8 mlrd. kuna. Dakle, kroz ovaj institut uvesti će se dodatni red u „krvotok“ financijskog tržišta, naglasio je Ferić.

Naposljetku, izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca, uvodi se još jedna novina u zaštiti materijalnih prava radnika za period kada poslodavac iz bilo kojeg razloga ne može isplaćivati plaću. U predviđenom tromjesečnom razdoblju minimalnu plaću radnicima osigurati će Agencija za osiguranje radničkih potraživanja (osigurano 70 mil.kn), a poslodavcu će se time omogućiti da pokuša nastaviti proizvodnju i izvuče se iz stečaja, jer je jasno da radnici, ako nemaju plaću nemaju niti motiva za nastavak
rada. Ovim odredbama, zajedno s odredbama Stečajnog zakona, u Hrvatskoj se štiti i onaj dio radnika koji rade, a ne isplaćuje im se plaća. Dakle, Država štiti radnike i širi njihovu zaštitu i na onaj period kada tvrtka još nije u stečaju, zaključio je Ferić. (rex)