Šetnja velikih otkri?a

OSVRT ?ITATELJA REGIONAL EXPRESSA

U nedjelju 3. lipnja održana je neobi?na i neobi?no lijepa akcija, dobro popra?ena i u regionalnim i u državnim medijima. Rije? je o gra?anskoj šetnji kroz "Park malih otkri?a" prostor na dijelom nedostupnoj sjevernoj strani Pulskoga zaljeva, od Vallelunge do oto?i?a sv. Katarine. Za ovu priliku prostor koji još uvijek pripada vojsci, Vallelunga, otvoren je na pola sata za šetnju gra?ana, njih nekoliko stotina iz svih dobnih skupina. I tu treba istaknuti nekoliko ?injenica. Dio ovoga prostora, onaj oko Katarine, ve? je nekoliko godina dostupan gra?anima i oni zlonamjerni me?u njima to su ve? iskoristili devastacijom objekata tj. obi?nom kra?om gra?evinskoga materijala.

Druga je ?injenica, da ?itav ovaj prostor ulazi u megaprojekt "Brijuni rivijera". Prema dostupnom GUP-u, velik dio prostora ima namjene: zelenih površina, stambene namjene, ali i morske luke za javni promet. No prostor na kojem su bivši vojni objekti na obali, prostor Vallelunge i Katarine ?itav je, uklju?uju?i i velike prostore kopna, predvi?en za "turisti?ku luku posebne namjene". I ovdje dolazimo do glavnog problema. Na web stranici Županije Istarske nalazimo na link na projekt «Brijuni rivijera». (http://www.brijunirivijera.hr/)

Na tom pak sajtu osim pola kartice teksta o projektu i obrisa prostora sjevernog dijela Pulskog zaljeva, uz informaciju da je on u vlasništvu RH, ne nalazimo ništa. Nakon posljednjeg javnog predstavljanja ovog projekta, u svibnju 2007. po?elo se baratati informacijom da ?e se na sjevernom dijelu Pulskog zaljeva izgraditi 700 stambenih jedinica i hotel s 200 kreveta. Me?utim, što je to?no s turisti?kom lukom posebne namjene?

U ?lanku iz Glasa Istre kapaciteti marine spominju se (550 vezova na moru i 800 veziva na suhom) uz prostor Muzila. Prema GUP-u Muzil, osim linije obalnog pojasa, ima isklju?ivo turisti?ku namjenu. Pitanje koje se name?e iz ovih informacija i nedostataka informacija jest: što ?e se prema ikakvom idejnom projektu raditi na ogromnom potezu od Vallelunge do Katarine? Postoji obaveza izrade zasebnih studija na okoliš za sve jedinice "Brijuni rivijere" i nadamo se da ?e nakon njih neke stvari postati jasnije. No nije li ve? vrijeme da gra?ani Pule budu upoznati s detaljnijim planovima koji su dobili zeleno svjetlo na i razini Vlade RH? Primjerice, je li predvi?eno da prostor sjevernog dijela Pulskog zaljeva bude i u projektu "Brijuni rivijera" dostupan gra?anima, i u kojoj mjeri?

I vra?amo se na po?etak, na šetnju. Šetnju je organizirala Pulska grupa, sastavljena od mladih arhitekata rodom iz Pule, o kojima valja pisati sve pohvale jer su za razliku od kolega koji izra?uju idejne projekta jednog megaprojekta ve? izradili i ostvarili konkretne i jasne ideje o sjevernom dijelu Pulskog zaljeva: projekt-radionica "Katarina 06": Otvaranje pulske obale; Istoimena knjiga o tom projektu, Prezentacija projekta i u MMC Luka i u privremeno otvorenoj "Casa Katarina" na obali. Autorski uredni?ki tim predvo?en Emilom Jurcanom ?ine Jerolim Mladinov, Marko Per?i? i Edna Strenja.

Njihova koncepcija koja je povezala tri arhitektonska fakulteta, Zagreb, Ljubljanu i Veneciju, studija je koja kroz rješenja na razli?itim razinama nastoji otvoriti prostor sjevernog dijela zaljeva, približiti ga gradu, stvoriti novi centar i nove prostore kretanja gra?ana. Sve je zamišljeno kroz isticanje potreba gra?ana, kroz izgradnju u fazama, kroz mogu?e investicije prilago?ene GUP-u. Predvi?ene su i akcije, a šetnja kroz Park malih otkri?a upravo je bila to – akcija upoznavanja gra?ana s do sada nedostupnim prostorom. Ovdje je rije? o alternativi, studiozno izra?enoj, katkad i radikalnoj, ali, u svakom slu?aju – javnoj. Tako da s jedne strane kao gra?ani imamo turbo-mega projekt o kojem informacije dobivamo na kapaljku, a s druge stru?ne i nabrijane mlade aktiviste koji podastiru svoj prijedlog i informiraju gra?ane o prostorima vlastitog grada. Gdje se kao gra?anin nalazim u toj pri?i?

To?no tu, pred pitanjem: jesam li zadnji put slobodno prošetao sjevernim dijelom pulskog zaljeva i imam li pravo znati da li griješim?

Boris Koroman