SAZNAJTE SVE O MAGLI
Danas se je nešto poslije 12 sati na Pulu odjednom i iznenada ''spustila'' magla, koja je pogotovo pogodila područje rive, ali i sva područja uz morsku obalu (Bunarina). Upitali smo se kako i zašto tako iznenada dolazi magla, pa smo provirili i u wikipediju.

Magla je meteorološka pojava u prizemnom sloju troposfere, prizemni oblak vodenih kapljica ili ledenih kristala koji su toliko sitni i lagani da uspijevaju lebdjeti u zraku. Magla smanjuje vodoravnu vidljivost ispod 1 km.

Pri temperaturama iznad ledišta magla se zadržava samo uz visoku relativnu vlagu zraka. Izgled joj je bjeličast, a u blizini industrijskih zona može poprimiti žućkasto-sivu boju radi primjesa dima i prašine. U stvari, magla je oblak koji se nalazi pri tlu. Prema jačini magla se može podijeliti na:

- slabu, s vodoravnom vidljivošću manjom od 1 km,
- umjerenu, s vodoravnom vidljivošću manjom od 500 m i
- jaku, s vodoravnom vidljivošću manjom od 50 m.

Magla se stvara kondenzacijom vodene pare u zraku. Kondenzacija započinje kod relativne vlage znatno manje od 100% te se stvara sumaglica. Daljnjim povećanjem vlage kondenzacija se ubrzava, postojeće kapljice se povećavaju i sumaglica postepeno prelazi u maglu. Relativna vlaga u zraku za vrijeme magle je između 80% i 100%. I pri temperaturama nižim od točke ledišta magla se još uvijek sastoji od kapljica podhlađene vode. Tek pri temperaturama oko -30° C u magli se nalazi određena količina ledenih kristala. I vjetar utječe na njeno stvaranje. Kod vremena bez strujanja zraka magla se ne može formirati. Za maglu koja nastaje padom temperature tijekom noći najpovoljniji je slab vjetar, a za uzlaznu maglu potreban je umjeren vjetar koji puše iz određenog smjera. Jak vjetar rastjerava maglu ili je diže u nisku naoblaku formirajući niski oblak stratus.

(Rex/foto: Ivan Petrović/Dorijan Vrkljan)