KAVA JE OTKRIVENA NA PODRUČJU DANAŠNJE ETIOPIJE OKO 800. GODINE
Sa šlagom, bez mlijeka, sa šećerom ili bez njega, kako god je pili, kava je mnogima od nas sastavni dio dana. Vjeruje se da je otkrivena na području današnje Etiopije oko 800. godine. No, iako je do danas ostalo nepoznato gdje i kada je pripremljena prva šalica, 1. listopada obilježava se Međunarodni dan kave kojeg je proglasila Međunarodna organizacija za kavu.

Od 17. stoljeća, kada je stigla u Europu, pa sve do 21. stoljeća, prostori u kojima se kava mogla konzumirati bitno su se promijenili. Raskošne, velike kavane u kojima se kava pila dugo i uz filozofske rasprave društvene elite, postupno su zamijenili manji prostori, odnosno kafići, u kojima su se gosti počeli zadržavati mnogo kraće.

Računa se da u Hrvatskoj više od 50% stanovništva redovito pije kavu. Kava ima snažan učinak na mozak, pospješuje izmjenu tvari u organizmu, pojačava snagu i rad srca, poboljšava krvotok u srcu, podiže krvni tlak, povećava količinu šećera u krvi i njegovu potrošnju, djeluje dijuretski, može potaknuti na pražnjenje crijeva ili čak proljev.

Neumjerene količine mogu izazvati poremećaje srčanog ritma, pojačava lučenje želučane kiseline i tako može izazvati žgaravicu i naškoditi osobama s vrijedom na želucu ili dvanaesniku. Glavni sastojak kave, kofein u prevelikim količinama može voditi trovanju organizma, a prvi znaci su: glavobolja, drhtanje ruku, nesanica, suha usta, smušenost.

(rex)