Simptomati?no micanje zastave sa srpom i ?eki?em

PRVI MAJ-PRAZNIK RADA
Piše: Kapuralin Vladimir
Doga?aji iz kojih izvire proslava Prvog maja, kao praznika rada i dan solidarnosti proletarijata i radnih ljudi cijeloga svijeta, povijesno sežu u završetak  IXX stolje?a i vezani su uz veliki štrajkaški pokret, koji se u to doba razvio u SAD i koji je kulminirao 1. maja 1886. godine kada je u ?ikagu štrajkalo oko 40.000 radnika. Radni?ki zahtijevi iskazani tom prilikom simbolizirani su sa tri osmice, osam sati rada, osam sati odmora i osam sati kulturnog uzdizanja. Štrajk je prekinut oružanim napadom policije, kojom prilikom je ubijeno šest radnika, pedesetak je bilo ranjeno, veliki broj demonstranata je uhapšen, štrajkaški su vo?e izvedeni pred sud, na kojemu su petorica osu?ena na smrt, a trojica na dugogodišnju zatvorsku kaznu. Na I kongresu Druge internacionale 1889. godine odlu?eno je da se svake godine na taj dan održe masovne demonstracije u znak sje?anja na ?ikaško krvoproli?e. Ali na na?in, da radnici u svojim zemljama upute vlastima zahtjeve, za uvo?enje osamsatni radni dan. Bilo je ideja, da se prvomajske proslave održavaju prvu nedjelju u maju, ali su protivnici to osporavali, što bi se time obilježavanju oduzela štrajkaška komponenta, ali i ona da praznik postane neradni dan. Zahvaljuju?i internacionalisti?koj radni?koj solidarnosti prvomajske proslave prihva?ene su vrlo brzo u Evropi i ostalim dijelovima svijeta, a nakon Oktobarske revolucije dobivaju karakter op?enarodnog praznika rada. A ne mogavši se suprostaviti sve organiziranijim nastojanjima radnika u izražavanju svojih klasnih zahtijeva i mnoge su kapitalisti?ke zemlje, proglasile Prvi maj službenim praznikom,  a slavio se i u onim fašisti?kim, ?esto kamufliran i onim vjerskim praznicima, koji koincidiraju tog dana. Neosporno je da su ideje utjelovljene kroz taj praznik doprinijele u proteklom razdoblju borbi za ostvarenje ve?ih socijalnih, ekonomskih, ali i civilizacijskih prava onih koji žive od rezultata svojega rada. Nažalost nakon tektonskih društveno politi?kih promjena 90-ih, veliki dio tih dostignu?a ponovno je ukinut. I to ne samo kod nas, nego i u visoko razvijenim zemljama zapada. Ponovno se aktualiziraja potreba povratka nekad davno izborenih vrijednosti, koje su sada ukinute. Me?utim krajem IXX stolje?a se to doga?alo u sociološko povoljnijim uvjetima od današnjih. Tada u usponu industrijske proizvodnje, formirala se i radni?ka klasa svijesna svoje uloge u stvaranju nove vrijednosti, i prava da raspolaže sa dijelom tako stvorene vrijednosti, koji bi bio adekvatan uloženom radu. Danas u odnosu izme?u proizvodnog i uslužnog dijela rada, sve više prevladava omjer uslužnog. A sam pojam usluga u svom korijenu ima imenicu sluga, što asocira na servilnost, snisishodljivost, poslušnost, na netalasanje, pa su  svijest i solidarnost takve strukture na nižem stupnju, od one nekadašnjeg industrijskog radnika. O tome svijedo?i i obaveza mnogih zaposlenih da na taj dan rade, izme?u ostalih i radnika Puljanke, firme koja je baš ove godine dobila nagradu grada Pule. Jedan od mnogih primjera koji karakteriziraju takvo stanje, je i današnji odaziv, na tradicionalno obilježavanje Prvomajske proslave u Puli pred spomenikom ?etvorice radnika poginulima na tom mjestu u Prvomajskim demonstracijama 1920. godine. je da su na današnjoj proslavi kod Zlatnih vrata mladi?i koji su držali razvijenu crvenu zastavu sa srpom i ?eki?em zamoljeni od predstavnika organizatora da je sklone. Na moj upit predstavniku organizatora, što ga je to smetalo,objasnio mi je ,da ga nije smetalo, ali da je policija tražila da oni to u?ini organizator, da ne bi morali oni. Drugim rije?ima, ako je to to?no, trebamo biti zahvalni policiji što nije postupila poput njihovih ideoloških prete?a iz ?ikaga 1886. godine.