INTEGRALNA VERZIJA DANAŠNJE IZJAVE DAMIRA KAJINA NA TEMU MILANOVI?
Na današnjoj konferenciji za tisak održanoj u prostorijama IDS-a, saborski zastupnik i potpredsjednik IDS-a, Damir Kajin se vrlo kriti?ki osvrnuo na neke fragmente intervju kojeg je novi predsjednik SDP-a dao portalu H-Allter. Na pitanje novinara da prokomentira Milanovi?eve izjave Kajin je rekao:
"Za mene je neprihvatljivo da oni koji se predstavljaju ljevicom koketiraju s desnim vrijednostima. To se, po meni, ne smije ?initi ni pod cijenu dobivanja izbora. Jer što onda radimo? Mi se dodvoravamo neistinama. Hrvatska postaje zarobljenik povijesti i imati ?emo vladu koja ne?e imati snage, kao što smo ju imali 3. sije?nja, a to mislim da naši gra?ani ne zaslužuju.
Možemo mi braniti Kotromani?evo preobra?enje iz 2005. ili 2006., ali se ne mogu braniti njegovi govori na Alci izre?eni 2001. ili 2002. godine. Ne može biti relativiziranja oko ustaškog i partizanskog pokreta. To je u?inio Tu?man sa tezom da je to bila i težnja hrvatskog naroda i sli?na je i ova: da ne osu?uje nikoga tko je bio u zabludi vjerovanja da je NDH bila hrvatska država i da se borila za nju.
Oluja je, tre?e, apsolutno bila legitimna. Ja bih se ?ak usudio re?i, koliko god bi me netko radi toga mogao optuživati, da se srpsko stanovništvo iselilo temeljem Tu?man-Miloševi?eva sporazuma. Ne daj bože da je ono bilo danas jer bi bilo krvi do koljena. U Oluji jasno da ja takve sporove ne opravdavam, ali sam bio tamo i znam što bi bilo da je 20-30 tisu?a ljudi ostalo da se bori za svaku ku?u, svaku štalu, za svaki zid, za svaku krušku. Ali po Oluji je u?injen strašan zlo?in. Ostavljeno je 100 tisu?a što gospodarskih, što stambenih zgrada. Ubijeno je petstotinjak nedužnih starica i staraca. Dogodila se po oluji nevi?ena plja?ka i za to netko treba odgovarati. Bilo da je rije? o onima koji su to u?inili, bilo da je rije? o onima koji su to dopustili, a politika je to dopustila, bilo da je rije? o onima koji su to znali, a de fakto su šutili. Mogu re?i to da prvi koji je progovorio o ovom što se dešavalo na oslobo?enom prostoru je IDS. Ili bolje re?i, o tome sam prvi ja progovorio. Ova igra da se Hrvatskom može vladati samo ako dobijete deset posto razo?aranih desnih glasova, za mene je više nego riskantna igra i zato sam rekao da to vodi k tome da ?e se sutrašnja vlast, ako koketira na tim vrijednostima, a ja vjerujem da ?e se SDP maknuti od tih stavova, biti nestabilna i prolazna vlast. To predizborna romantika brzo prolazi. Ja zbilja mislim da ?e ljevica do?i na vlast, i vjerujem da ?e se morati suo?iti sa stvarnosti kao i Sanader koji je nakon Splitskog govora morao odvesti Gotovinu u Haag. Može netko misliti da je gotovina nevin, no dok nema te presude, treba osuditi njegovo ponašanje zbog toga što je cijela zemlja bila talac njegova bijega. Hrvatska nije imala kuda 2005. Izbor je bio približavanje EU ili izolacija, a politika izolacije je politika samouništenja. Ideologije se ne mogu pomiriti, ljudi koji su po?inili zlo?in moraju odgovarati. Ratni zlo?in, jasno, ne zastarijeva, a djecu po meni ne treba sva?ati. Sigurno je jedno: da se ustaštvo ne može relativizirati, jer ako to ?inimo, sve je normalno. Normalno je da djeca hodaju s ustaškim znakovima na Thomsonovim koncertima, normalno je da se prodaju suveniri sa Hitlerom, Musolinijem , normalna je i ikonografija po stadionima itd. Jednom rije?ju ja sam jednostavno protiv relativiziranja Tu?manovog govora iz Lisinskog od pred osamnaest godina.
Ja se isto bojim da ?e, kada to sutra pro?ita, Jakov?i? reagirati kako ?e reagirati, ali mislim da treba re?i ne relativizaciji povijesti. To ne može biti politika za hrvatsku.
Novinar: Kako tuma?ite Milanovi?evu izjavu da bi njegov odabir partizani ili ustaše ovisio o mnogim okolnostima iz tog vremena?
Za mene tu nema dileme. Ustaški pokret 10. travnja 1941. godine instalirali su fašisti i nacisti. Opredijeliti se za takvu jednu vlast to je naprosto svetogr?e i nacionalna izdaja. Biti uz tu vlast nakon rimskih ugovora to je nešto najstrašnije što netko može uop?e pomisliti, a nakon spoznaje o Jasenovcu i ostalim stradanjima, biti uz tu vlast koja se borila ne do kapitulacije Njema?ke nego još sedam, osam dana kasnije, to je nešto što jednostavno ne spada u domenu mojih promišljanja. Ja ?u re?i za sebe da sam u politiku ušao, izme?u ostalog, i zbog Tu?manove izjave da je NDH bila i težnja hrvatskoga naroda. Ja ne želim tu Tu?manovu politiku relativizirati, a još manje rehabilitirati. (M. L./N. M.)
