Boris Cerovac: Mjere koje su dosad donesene, nisu dovoljne

COVID-19, POTRES I NJIHOV UTJECAJ NA GOSPODARSKO-EKONOMSKI POLOŽAJ U RH
Boris Cerovac, predsjednik Jadranskog sindikata, uputio je otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću i njegovoj Vladi, a pismo u cjelosti prenosimo:

"Na početku obraćanja zahvaljujem na odrađenom, NACIONALNOM STOŽERU CIVILNE ZAŠTITE, KAO I STOŽERIMA U ISTARSKOJ ŽUPANIJI (za druge stožere nemam informaciju o njihovom radu). Mislim da rade dobar posao, ali unatoč dobrom radu, smatram da je trebalo donijeti odluku o zabrani rada svim djelatnostima koje nemaju direktnog utjecaja na svakidašnje potrebe građana, a što znači zabranu rada svim radnicima koji nisu neophodno potrebni za preživljavanje. Zašto? Zato, jer danas rade poduzeća sa velikim brojem zaposlenih radnika, gdje nisu zadovoljeni uvjeti zaštite kakve nalažu stožeri, a to znači nemaju dovoljno zaštitnih maski, nemaju dovoljno dezinfekcijskih sredstava, a nije niti zadovoljen uvjet o održavanju potrebnog razmaka.

Prema dostupnim informacijama u takvim poduzećima radnici uzimaju u velikom broju marende u menzama, nakon čega jedu zajedno u svlačionicama ili radilištima, a kasnije i rade u istim prostorima manjih dimenzija (primjer velikih brodogradilišta). Znam da se dozvoljavanjem rada htjelo umanjiti negativan ekonomski udar na BDP, ali upitan je rezultat takvog pristupa. Takvim pristupom po mom mišljenju u opasnost od lakše zaraze doveden je veći postotak građana, što neminovno može utjecati na produljenje vremenskog perioda u suzbijanju COVID-19. Duži vremenski period u suzbijanju pandemije može stvoriti veće financijske gubitke, a dodatno dovodi u neravnopravan položaj one koji su prvi morali zatvoriti svoje obrte, poduzeća i koji zbog dužine trajanja epidemije neće više (zbog financijskog problema) biti u mogućnosti pokrenuti rad.

Tu nažalost, treba izdvojiti radnike zdravstva, policije, vojske, vatrogastva, dostave, trgovine prehrambenim artiklima, novinare i druge neophodno potrebne za preživljavanje, koji moraju nastaviti s radom i time su direktno izloženi zarazi COVID-19. Takvi zaslužuju dodatnu financijsku nagradu, o čemu trebaju razmisliti i donijeti odluku njihovi poslodavci i političari na lokalnoj i nacionalnoj razini. Kako jedan problem ne dolazi sam, tako je i potres u gradu Zagrebu i okolnim mjestima dodatno opteretio već ionako tešku situaciju, a opet spomenuti odradili su dobar posao, dok su se pojedini  političari iz Zagreba izrugivali novo nastaloj situaciji, a time dodatno izazvali strah građana u borbi za opstanak u RH. A, dokaz tome je da će grad Zagreb sudjelovati sa 5% u otklanjanju nastala štete građanima, uz uvjet da je građevina oštećena iznad 60%. Bolno saznanje za građane Zagreba.

Nakon što se iskorijeni COVID-19, nastupiti će novo teško razdoblje za gospodarstvo i građane RH, dodatno izazvano potresom, ali i prethodnim zatvaranjem poduzeća u industriji i uništavanju poljoprivrede nastalo prije pandemije. Političari iz država koje su pogođene COVID-19 donosile su odluke kojim pokušavaju smanjiti negativan utjecaj na gospodarstvo, što bi naši političari trebali razmotriti kao mjere koje bi trebali možda primijeniti u RH. Nadalje, građani upozoravaju i predlažu moguće mjere, na što ne bi trebali političari odmahivati rukama, već također saslušati i iz toga izvući ono što je povoljno po gospodarstvo RH. Iz ove negativne situacije po gospodarstvo i ekonomiju RH, morati će na svojim leđima izvlačiti svi radnici i građani RH, stoga podsjećam da je potrebno saslušati sve građane i putem njihovih predstavnika omogućiti im suodlučivanje.  

Mnogi radnici ostati će bez posla (dosad je jedan veći broj ostao bez posla) i završiti će na Zavodu za zapošljavanje i dodatno opteretiti proračun. To se u Istri značajno osjetilo nakon zatvaranja Uljanika, a sada mnogo više nego u drugim županijama, zbog velikog broja dosad zaposlenih u turizmu i to zato što poslodavci ne mogu ili ne žele snositi trošak plaća radnika, jer ili ne vide mogućnost pokretanja turističke sezone ili dio dobiti ne žele podijeliti na radnike.

Na Vladi RH je da novim odlukama pokuša smanjiti negativan utjecaj na gospodarstvo. Mjere koje su dosad donesene imaju određen pozitivan utjecaj, ali nedovoljan. Da ne zaboravim, traži se da i političari na lokalnoj razini donesu odluke kojim će se pomoći gospodarstvu, a ne samo na nacionalnom nivou.

Odluka Vlade RH da  poslodavcu koji zadovoljava kriterije u neto iznosu isplati minimalac po radniku  sa punim radnim vremenom, a pola od toga  radniku sa nepunim radnim vremenom kroz najdulje tri mjeseca jeste pozitivan pomak, ali nedovoljan da bi većina poslodavaca zadržao zaposlenim radnike. Novac kojeg država po toj mjeri izdvaja nije dodatan novac nego novac preusmjeren iz Zavoda za zapošljavanje. Pojašnjenje: Radnik koji dobije otkaz i prijavi se na zavod za zapošljavanje i ako je imao plaću veću od 7.000 kuna u bruto iznosu, ostvaruje pravo na naknadu u iznosu 4.360 kuna, prva 3 mjeseca, a kasnije do 11 mjeseci na pola iznosa.  

Zašto to iznosim? Zato jer iznos koji Vlada RH posebnom odlukom izdvaja za zadržavanje radnika u radnom odnosu, ionako bi morala izdvojiti za iste kroz zavod za zapošljavanje i zato tvrdim da to nisu sredstva koje je dodatno izdvojila, već preusmjerila.

Drugo, omogućavanje ugovaranja novih kredita sa manjim kamatnim stopama, je smrt za poslodavca bez prihoda, neovisno o datumu početka plaćanja rata kredita. Dakle, većina poslodavaca do danas jedva je spajala kraj s krajem, a dodatni krediti su neizdrživi, neovisno o kamatnoj stopi. Novi krediti od danas nadalje potrebni su bankarima, jer će u suprotnom banke u narednom periodu imati financijski problem jer građani neće imati mogućnost podizanja kredita i time će im se direktno umanjiti dobit. Poticanje poslodavaca od strane Vlade RH na podizanje kredita sa manjim kamatnim stopama, može značiti samo otuđivanje imovine većine  poslodavaca (koji neće moći svojim radom vraćati rate kredita)od strane banaka.

No, to dokazuje da je Vlada RH i dosad mogla odlukama privoliti banke da ugovaraju kredite sa manjom kamatnom stopom. Zašto to nije rađeno? Tko je profitirao, a tko ispaštao?

Treće, zamrzavanje plaćanja poreza, razno raznih nameta na lokalnoj i nacionalnoj razini momentalno pomaže poslodavcima, ali kasnije je to dupli financijski teret, ako se isti ne otpisuju, a koje, kasnije većina poslodavaca ako i krenu s radom neće moći podmiriti, već će doći do stečaja, likvidacije mnogih poslovnih subjekata ili dodatna umanjenja ionako malih prava radnika.

Većina mjera Vlade RH za gospodarstvo po mom viđenju morale su se do danas usuglasiti i usvojiti, a ne čekati neko drugo vrijeme. Odluke koje su trebale biti usvojene, a da bi poslodavcima i radnicima olakšali su:

-trajno otpisivanje poreznih nameta od početka pandemije pa do dva, tri mjeseca nakon što se pandemija suzbije i omogući nesmetano rad u cijeloj RH,

-podmirivanja plaća radnicima u bruto minimalnom iznosu, dok traje pandemija do dva, tri mjeseca nakon pokretanja nesmetane proizvodnje u cijeloj RH,

-ulaganje i poticanje industrijske i poljoprivredne proizvodnju u cijeloj RH, jer se samo od djelatnosti turizma i trgovine ne može preživjeti. Jedan od primjera: Podsjećam da je ostalo još dvadesetak dana prije pokretanja prodaje sve imovine u Uljaniku, a to je bez potrebnih odluka Vlade RH, kraj brodogradnje na prostorima nekadašnjeg Uljanika i veliki udar na gospodarstvo Istre, a raspad u turizmu dovodi je do gospodarskog sloma. Odluka se mora hitno donijeti.

-utjecati na trajno smanjenje kamatnih stopa na sve vrste kredita neovisno radilo se o kreditima gospodarstvu ili građanskim kreditima (izjednačiti sa zemljama EU),

-odlukama postepeno smanjivati broj zaposlenih na teret: općina, gradova, županija i na nacionalnom nivou. Zašto postepeno, zato jer se moraju otvarati drugdje radna mjesta kako bi se otpušteni mogli zapošljavati kod drugih poslodavaca,

-zabraniti otvaranje drugih poslovnih subjekata, onima koji su doveli poslovni subjekt u likvidaciju (ostali financijski dužnici kroz poslovne subjekte koji su u stečaju ili likvidaciji),

-ne dirajte u Zakon o radu. Ne dirajte u ZOR jer i dosad poslodavci nisu poštovali sindikate i radnike, zbog čega je veći broj radnika bio sindikalno nerazvrstan (iz razloga prijetnji poslodavaca i manje drugih razloga). Nažalost, niti postojeće odredbe Zakona o radu nisu se poštivale kod mnogih poslodavaca. Plaće radnika kretale su se u većini poslovnih subjekata od 3.000 kuna u neto iznosu do 10.000 kuna, što su iznosi potrebni za preživljavanje, a ne za lagodan život. Omogućavanje od strane Vlade RH umanjivanje prava radnika neovisno radilo se o plaći ili drugim pravima je iz navedenih razloga nedopustivo, neovisno radilo se o bilo kojem ugovorenom pravu radnika. Mogućnost umanjenja prava radnika koji imaju prihode veće od 10.000 kuna jeste pitanje posebno sklopljenog ugovora između poslodavca i takvog radnika. Da pojasnim, takve plaće i prava uglavnom su uređena posebnim ugovorima između poslodavaca i radnika, te sindikat nema utjecaja na njih, jer takvi zaposlenici uglavnom nisu htjeli postati članovima sindikata. Stoga sindikat ne može ni utjecati na izmjene prava.

-i druge mjere koje predlažu u HUP-u, ekonomisti, sindikati i drugi..

Još jednom inzistiram da u donošenju predmetnih odluka treba omogućiti sudjelovanje predstavnicima GUP-a, sindikata i drugih. U suprotnom, bojim se onoga što nam predstoji u narednom vremenskom periodu. Ponavljam, mjere za gospodarstvo su trebale biti donesene unazad petnaestak dana, ali mjere koje daju pozitivne rezultate za očuvanje radnih mjesta i utječu na umanjenje štete po gospodarstvo. Mjere koje u očima građana daju sigurnost u budućnost.

Ako danas donesete pogrešne odluke one će se kasnije mnogo puta više odraziti na gospodarstvo u negativnom smislu. Odluke će se kasnije odraziti i na ostanak građana u RH, odnosno na trajno iseljavanja. Krenite sa pozitivnim odlukama danas i spasite što se da spasiti. Oni koji u Vladi RH ne mogu podnijeti pritisak, neka zbog sebe daju ostavke i prepuste mjesto drugome koji će znati nositi se sa problemom, a kao primjer dobrog rada izdvajam gospodina Vili Beroša, Ministra zdravstva."

U potpisu stoji Boris Cerovac.

(rex)

Facebook komentari