IZAZOVI TURISTIČKE SEZONE U HRVATSKOJ
Austrijski list "Die Presse" i njemački "Rheinische Post" (RP) objavili su članak novinara Tomasa Rosera pod naslovom "Hrvatska: Gore nego u ratu", koji se bavi izazovima ove turističke sezone u Hrvatskoj. "Kriza je od turizma zavisnu Hrvatsku udarila punom snagom", raspravlja se članku, u kojem se ističe da bi dugoročno to moglo biti dobro za Hrvatsku.
Na početku članka se opisuje prazna Opatija, koja je u ovo vrijeme već puna turista. "Proljeće u Opatiji je uvijek lijepo, ali ove godine je bilo čudno bez gostiju", ističe Radovan Lazić iz hotela Adriatic, koji dodaje da je i tijekom rata u hotelu bilo ljudi, bile su tu smještene izbjeglice, ali da za vrijeme pandemije nije bilo baš nikoga. "Otkazivanje rezervacija, financijski pritisak raste, nesigurnost je sve veća - sve to uznemirava ljude", opisuje Lazić atmosferu u hotelijerskoj branši. Nijedna europska zemlja nije toliko zavisna od turista kao Hrvatska, ističe se da je prihod od turizma skoro petina BDP-a. "Kriza koju je izazvao korona virus stoga je najnoviju članicu EU pogodila kao nijednu drugu: prema procjenama Bečkog instituta, Hrvatska će imati pad privrede od 11 posto”, objavili su "Die Presse" i "RP".
Hrvatski Jadran će od 15. lipnja biti službeno otvoren za turiste, a za jesen se prebacuju kongresna okupljanja koja su bila zakazana za proljeće. U članku se navodi i drugačiji primjer iz hrvatske privrede, a to je Varteks, kojem je "nakon duge krize prošle godine novi kapital dao život", a sada se uz odijela od tvida šiju i zaštitne maske. Predsjednik uprave Tomislav Babić ne gleda pesimistično u budućnost, navodi se u članku. Babić smatra da će se proizvodnja vratiti iz Azije u Europu. "Proizvodimo za tržište koje nam je blizu pa tako možemo brzo reagirati na trendove, za razliku od konkurencije koja uvozi svu svoju robu", kaže Babić.
Ističe se da bi Balkan mogao profitirati od prekida lanaca snabdijevanja tijekom pandemije jer će sada europske zemlje htjeti imati proizvodnju u blizini umjesto u Aziji, a na Balkanu ima radne snage. Plaće isto nisu visoke, dodaje se. "Hrvatskoj je nakon krize 2008. trebalo pola desetljeća da se vrati privrednom rastu. Ovaj put bi moglo ići brže: već za 2021. se predviđa rast od 4 posto, stoji u članku, u kojem se raspravlja da će trebati nekoliko godina da se nadoknadi ovogodišnji minus.
Zaduženje države će se pak popeti na 90 posto pa postoji mogućnost "da se najmlađa članica opet ne uspije približiti EU prosjeku, već završi na podu". Spominje se i otkazivanje Europske prijestolnice kulture u Rijeci kao još jedan udarac za Hrvatsku. "Naročiti je problem nezaposlenost, koja se od ožujka do svibnja povećala za 32,4 posto. Trenutni broj od 160 tisuća nezaposlenih mogao bi se udvostručiti do kraja godine", navodi se u članku koji potpisuje dopisnik Tomas Roser.
(REX/Izvor: Index)
