RADIONICA SPEKULATIVNOG DIZAJNA „NATURE VS. NURTURE“
Udruga Metamedij u suradnji s Odsjekom za dizajn vizualnih komunikacija (Umjetnička akademija u Splitu) od 16. do 19. srpnja u Društvenom centru Rojc u Puli organizira besplatnu radionicu spekulativnog dizajna pod nazivom “Nature vs. Nurture“. Radionica se održava pod vodstvom mentorice Susane Soares koja je u utorak, 17. srpnja u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc održala Artist Talk otvoren za javnost na temu radionice.
    
- Proizvodnjom tehnologije oblikujemo prirodu. Utjecaj koji imamo na žive sustave postaje ekspresivniji. No mijenja li tehnologija i našu osobnu prirodu? Na neki način da, životni vijek se uvelike produžio u zadnjih nekoliko desetljeća. Živimo duže zahvaljujući boljem zdravstvu i boljoj prehrani, ali istovremeno imamo stvarni manipulativni utjecaj zahvaljujući načinu na koji se razmnožavamo. U 2010. godini tim znanstvenika je uspio reproducirati sintetski DNK – bila je to prijelomna točka u načinu na koji bi mogli stvoriti i manipulirati život. Povodom toga jedan je dizajner predložio novu granu na drvu života kako bi smjestili i novi oblik prirode - one nastale na temeljima sintetičke biologije, kazala je Soares.
    
Ona se potom upitala koja je uloga dizajna u tehnološkom polju te u polju znanstvenog istraživanja i odgovorila da smatra da u tom slučaj dizajn nije nužno usmjeren prema nekom korisniku ili komercijalizaciji već da može poslužiti za shvaćanje budućeg utjecaja znanstvenog napretka. Soares je zatim govorila o jednom rezidencijalnom programu u kojem je sudjelovala i gdje je pratila rad skupine znanstvenika koji su vršili istraživanja na matičnim stanicama. U početku su ih smatrali kontroverznima jer su radili s matičnim stanicama embrija, no percepcija publike se promijenila kada su počeli koristiti matične stanice odraslih ljudi. Paradoks je u tome što to ne bi mogli učiniti, a da prethodno nisu radili s matičnim stanicama embrija. Njena je zadaća bila održati javnu prezentaciju njihovog rada.

Soares je zatim govorila o primjeru umjetnika Eduarda Kaca koji je s timom znanstvenika uspio stvoriti zeca koji sjaji u mraku. Taj je projekt pokrenuo debatu o genetskom inženjeringu i tehnikama manipulacije života i koliko daleko možemo i smijemo ići. U jednom recentnijem projektu znanstvenici su stvorili jedan hibrid – nakupinu stanica koja ima dovoljno instrukcija da obitava i koristi jedan zasebno stvoreni objekt – nešto poput mini-mozga zarobljenog i staklenom mjehuriću.

- Mislim da je uloga dizajnera u genetskom inženjeringu i sintetičkoj biologiji ići u smjeru održive budućnosti, kazala je Soares i dala još primjera o tome kako dizajn u ovom polju potiče promišljanje i pokreče debate.
    
Korištenje pčela u detektiranju mirisa rane faze raka pluća i kože i na koji ih se način može koristiti bez da im se naudi, istraživanje malarije i zašto komarce neke osobe privlače više nego druge kroz natjecanje, bakterije koje stvaraju cigle, smanjenje unosa mesa putem promjene oblika zuba koji bolje žvaču bilje, „printana“ hrana na bazi insekata - alternativni izvor bjelančevina, dizajn za preživljavanje biljaka u ekstremnim vremenskim uvjetima, stvaranje sira s bakterijama iz ljudskog pazuha, rekonstruiranje koraljnih grebena sintetičkim koraljima… samo su neki od projekata na kojima je Soares radila i koje je predstavila publici.
    
- Namjera spekulativnog dizajna je postavljati pitanja i propitati etičke utjecaje tih istraživanja i tehnologija. Želimo li tu tehnologiju, je li ona uopće poželjna? Ono što je važno jest da o tim pitanjima razgovaramo i dođemo do zajedničkog konsenzusa, zaključila je Soares koja je potom odgovarala na pitanja iz publike.
    
Susana Soares završila je preddiplomski studij na ESAD-u u Portugalu, nakon čega završava diplomski Dizajna interakcija u Royal College of Art u Londonu. Soares je predavačica na LSBU (London South Bank University) te je međunarodno predavala i prezentirala svoj rad na Networkshopu (Caltech University, Los Angeles), na simpozijumu Creative Engagement/Medi(t)ation of Survival Symposium u MOMAK, Kyoto, te na konferenciji Headspace – scent as design u organizaciji MoMA & Seed magazine, New York.

Njezin je rad objavljen u dizajnerskim i znanstvenim publikacijama te je izložen u MoMA, New York, u MOMAK, Kyoto, u Science Gallery, Dublin, Southbank Center, London i The Royal Institution, London. Susanin je rad također dio stalne zbirke MoMA u New Yorku. Njezina trenutna istraživanja usmjerena su na razumijevanje kako tehnološko redizajniranje životnih sustava može generirati nove okvire za dizajnerske prakse.

(rex)