Alpinizam proglašen nematerijalnom kulturnom baštinom čovječanstva

Alpinizam proglašen nematerijalnom kulturnom baštinom čovječanstva-102591

NA MEĐUNARODNI DAN PLANINA, 11. PROSINCA, LIJEPA VIJEST IZ UNESCO-a ZA ALPINISTE
Na Međunarodni dan planina 11. prosinca 2019. UNESCO je objavio da je alpinizam uvršten na popis nematerijalne svjetske kulturne baštine. Prijedlog za proglašenje alpinizma nematerijalnom svjetskom kulturnom baštinom uputila je Svjetska planinarska i alpinistička asocijacija (UIAA), uz podršku nacionalnih planinarskih saveza članica UIAA.

Alpinizam je sveukupno kulturno, estetsko, etičko i sportsko djelovanje u planinama. Ta djelatnost obuhvaća kombinirano korištenje planinarskih i penjačkih vještina (slobodno/tehničko – u suhoj stijeni, u snijegu, po zaleđenoj podlozi, u ledu i sl.) i specijalizirane opreme, ali i sve druge vještine, tjelesne i psihičke izazove i rizike povezane s kretanjem na nepristupačnim terenima i boravkom u visokim planinama. Etika alpinizma podrazumijeva da alpinist samostalno postavlja osiguranja pri usponu, što u kombinaciji s logistikom uspona, promišljanjem o pristupima i silazima, vremenskim uvjetima, raznovrsnim opasnostima i drugim izazovima čini alpinistički uspon izrazito zahtjevnim.

U obrazloženju proglašenja alpinizma nematerijalnom kulturnom baštinom UNESCO navodi i ističe:

Alpinizam je kultura penjanja na vrhove i stijene u visokim planinama, u svim godišnjim dobima, po stjenovitom i zamrznutom terenu. On obuhvaća fizičke, tehničke i intelektualne vještine, korištenje odgovarajućih tehnika, opreme i vrlo specifičnih alata poput užadi i cepina. Alpinizam je tradicionalna fizička aktivnost karakteristična po kulturi sačinjenoj od znanja o kretanju i boravku u visokom gorju, povijesti i razvoju vrijednosti povezanih s alpinizmom i specifičnim vještinama.
 
Alpinizam obuhvaća napredno znanje o prirodnom okolišu, promjenjivim vremenskim uvjetima i o opasnostima u planinama, a obuhvaća također i etičke aspekte. Alpinisti se usavršavaju u primjeni penjačkih tehnika, suživotu s krajolikom i harmoniji s prirodnim okolišem. Vještine povezane s boravkom i alpinističkim kretanjem u visokom gorju mobiliziraju etičke principe utemeljene na osobnim sposobnostima i angažmanu. Druga bitna sastavnica je timski duh, koji povezuje alpiniste različitih razina iskustva i znanja.

Alpinisti djeluju u planinarskim društvima i alpinističkim klubovima koji razvijaju i šire specifične alpinističke vještine širom svijeta. Udruge organiziraju zajedničke uspone, razmjenjuju praktične informacije i surađuju u različitim publikacijama, stvarajući temeljnu snagu specifične alpinističke kulture. Do 20. stoljeća i u njemu, planinarski i alpinistički klubovi u vodećim alpinističkim zemljama (Francuskoj, Italiji i Švicarskoj) razvili su čvrstu povezanost kroz različite alpinističke susrete i akcije na svim razinama, koja se uspješno proširila na cijeli svijet.

Alpinizam u Hrvatskoj razvija se u okviru Komisije za alpinizam Hrvatskog planinarskog saveza, kroz brojne alpinističke ekspedicije, pohode, logore, škole i druge vrste aktivnosti. Hrvatski alpinisti i alpinistice izveli su alpinističke uspone na najviše vrhove svijeta i u svim svjetskim velegorjima.

(rex)