10.02. ‘Dan sjećanja’ u Italiji

OSVRT VLADIMIRA KAPURALINA
U talijanskom parlamentu je 30. III 2004. godine, pod pritiskom desničarskih i podrškom partija lijevog centra izglasan i time ustanovljen „Dan sjećanja“ 10. Februara. Tim činom se u Italiji ustoličila nova praksa, kojom se pristup iseljavanju u Italiju većeg broja Talijana, ali i Slavena, sa oslobođenih područja Istre, Dalmacije i otoka nakon II svj. rata i pripajanja tih dijelova Jugoslaviji, izdvaja od dotadašnje percepcije i daje mu drugu dimenziju. U prošlosti bi se na talijanskoj strani problem aktualizirao, kada bi se pojavila politička potreba za njim. Određivanjem 10. februara «Danom sjećanja» povod je institucionaliziran i on više nije prepušten političkoj potrebi trenutka, već se on permanentno nudi kao argument, čime si je institut vlasti zadao obavezu i ona vlast koja ne bude posegnula za njim riskira da bude doživljena kao nepatriotska.

U ovogodišnjoj izjavi talijanski predsjednik Sergio Mattarella, odaslao je poruke u kojima je neizazvano, nepoticano, pa i opstruirano iseljavanje iz tog razdoblja, okarakterizirao kao planirano etničko i nacionalno čišćenje.
Razdoblje od 1943. do 1945. na ovim prostorima Mattarella vidi kao nasilje nad nemoćnim talijanima od strane „titinovog komunizma“.

Tim povodom, nevladina neprofitna organizacija Coordinamento Nazionale per la Jugoslavia CNJ, organizirala je 10 februara u Torinu konferenciju, na kojoj je nastupilo veći broj povjesničara i politologa.

Učesnici tribine ocijenili su riječi šefa države kao izvlačenje argumenata revanšističke, pa čak i neofašističke propagande. Osim nejasnog priznanja „oštre okupacije tih krajeva“ učesnici tribine zamjeraju Mattarelli izraz „titinov komunizam“, kao neprihvatljivo ignoriranje povijesnih činjenica, u funkciji dnevno-političke upotrebe.
Rezultati tribine, ističu učesnici, da je slučaj „fojbi“ sadržan u zakonu no. 92/2004 doprinesao stvaranju i konsolidaciji općeg dojma usmjerenog ka antikomunizma i anti antifašizma, čiji je cilj favoriziranje krivotvorene memorije, umjesto neophodne, iako zakašnjele preuzete odgovornosti.
Od čelnika države očekujemo mnogo više opreza, osobito u povijesno-političkoj fazi u kojoj je povratak fašizma sve izvjesniji i opasniji od „nacionalizma“, kako Mattarella oprezno piše, stoji u izjavi.
Suočeni sa problemom otežanih mogućnosti istraživanja nastupa znanstvenici prisutni na tribini u Torinu, zajedno sa organizatorima i onima koji ih podržavaju, obavezali su se nastaviti sa započetim radom: istraživanjem, svjedočenjem, otkrićima i borbom.
Vladimir Kapuralin

Facebook komentari